EKSPERIMENT NA TERENU

Izloženost insekticidu smanjuje populaciju pčela za više od 70 posto

Pčele koje su bile izložene imidaklopridu dok su bile ličinke imale su 20% manje potomaka u usporedbi s pčelama koje nikada nisu bile u blizini kemikalije

Ilustracija

 Sergei Malgavko/Tass/Profimedia

Novo istraživanje pokazuje da čak i jednokratno izlaganje insekticidima u prvoj godini života pčele, utječe na proizvodnju potomstva, a budući da su učinci pesticida kumulativni, to rezultira ukupnim smanjenjem populacije pčela.

-U poljoprivrednim područjima, pesticidi se često koriste više puta godišnje i više godina za redom. Dakle, ovo istraživanje nam stvarno pokazuje što to zapravo može značiti za populaciju pčela- izjavila je Clara Stuligross, doktorandica ekologije na Sveučilištu California u Davisu i glavna autorica ove studije,

Kako bi pokazali u kojoj mjeri ekološka šteta od insekticida premošćuje generacije, znanstvenici su proveli dvogodišnji eksperiment na terenu. Analizirali su kako su plave pčele-usamljena, divlja vrsta oprašivača plave, a ne crno-žute boje poput medonosnih pčela- reagirale na izloženost pesticidima.

Korišten je insekticid imidakloprid, za koji je poznato da je akutno otrovan za pčele, i isprobane su sve kombinacije izlaganja – izlaganje pčela u prvoj godini, u prvoj i drugoj godini, te u drugoj godini. Upotreba ove vrste pesticida, neonikotinoida, zabranjena je u EU, ali proizvodnja nije, te se svake godine izvoze velike količine.

Prema Nacionalnom informacijskom centru za pesticide na Sveučilištu Oregon State u SAD-u postoji, primjerice, više od 400 proizvoda za prodaju koji sadrže imidakloprid,

Pčele koje su bile izložene imidaklopridu dok su bile ličinke imale su 20% manje potomaka u usporedbi s pčelama koje nikada nisu bile u blizini kemikalije. One izložene insekticidu samo jednom u odrasloj godini imale su 30% manje potomaka u usporedbi sa svojim neeksponiranim kolegama, a u pčelama izloženim obje godine učinci su se akumulirali, uz 44 postotno smanjenje potomstva.

Kada se također uzme u obzir vjerojatnost i stopa gniježđenja pčela, te omjer ženki i mužjaka, ukupna izloženost u dvije uzastopne godine smanjila je rast populacije za 71%.

Dodajmo kako je Europska unija zbog važnosti pčela i drugih kukaca oprašivača za naš ekosustav i bioraznolikost, kao i za sigurnost hrane i poljoprivredne prinose, uspostavila niz mjera. Kako bi promijenila trend njihovog opadanja i podržala politike vezane uz okoliš, poljoprivredu i zdravstvo na EU i nacionalnoj razini, Europska komisija predstavila je 2018. “Inicijativu EU-a za oprašivače”, prvu sveobuhvatnu inicijativu na razini EU-a koja se bavi divljim kukcima oprašivačima.

Tijekom glasanja na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u lipnju 2021. o novoj Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. zastupnici su zatražili hitnu reviziju te inicijative. Traže ambicioznije praćenje oprašivača na razini cijele EU s jasnim ciljevima i pokazateljima. Složili su se s ciljevima Komisije za smanjenje upotrebe opasnijih i kemijskih pesticida za 50 posto.

Novom strategijom o bioraznolikosti do 2030. koja je dio Europskog zelenog plana, Europska unija postavlja nove ciljeve u ovom desetljeću. To uključuje proširenje postojeće mreže zakonski zaštićenih područja kako bi se pokrilo najmanje 30 posto kopnenog i morskog područja EU-a, te postavljanje pravno obvezujućih ciljeva EU za obnovu prirode i degradiranih ekosustava.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. veljača 2024 03:54