PLUĆA MORA

Između otočića Ravni i Kameni Žakan postavljeno deset ekološki prihvatljivih bova za sidrenje

U suradnji s Javnom ustanovom NP Kornati, projekt je realizirao Kaufland kako bi zaštitio livade posidonije

Čuvajmo posidoniju

 Privatni album

Morska cvjetnica Posidonia oceanica, nama u Hrvatskoj bolje poznata kao morska trava, endem je Sredozemnog mora i strogo zaštićena vrsta. Podmorske livade ove cvjetnice imaju više vrlo važnih ekoloških funkcija poput velike moći apsorpcije ugljikovog dioksida. Procjenuje se kako vezuju ugljik do 35 puta brže od tropskih prašuma te imaju iznimno važnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena. No, ugrožene su brojnim ljudskim štetnim djelovanjima poput povlačenja ribarskih mreža po morskom dnu, betoniranja morskih obala te slobodnog sidrenja. Čak i najmanje sidro može nepovratno uništiti livade ove morske cvjetnice.

Kako bi doprinijeli smanjenju negativnog utjecaja sidrenja na livade posidonije, u suradnji s Javnom ustanovom Nacionalni park Kornati, Kaufland je odlučio postaviti deset ekološki prihvatljivih bova za sidrenje! Kako javljaju iz te tvrtke, sidreni sustav postavljen je u lipnju 2022. godine između otočića Ravni i Kameni Žakan s ciljem sprječavanja divljeg sidrenja i ugrožavanja livade posidonije koja se nalazi na morskom dnu unutar ovog zaštićenog područja.

image

Morske cvjetnice

Udruga Sunce

"Ovaj projekt samo je jedna od aktivnosti kojom Kaufland doprinosi smanjenju emisija ugljikovog dioksida i svakako se uklapa u naše ciljeve za dugoročno očuvanje okoliša. Posebno nam je drago što imamo priliku očuvati naše dragocjeno podmorje, i to na tako posebnoj lokaciji kao što su Kornati", izjavila je Marija Franić, voditeljica Korporativnih komunikacija Kauflanda.

Sidreni sustav, odnosno bove za sidrenje, nisu postavljene uobičajenim načinom – vezanjem na betonske blokove, već metodom bušenja stjenovitog dna i postavljenjem tzv. sidra koje ostaje ukopano u bušotini bez značajnijeg oštećenja morskog dna.

image

Sidreni vijak

Udruga Sunce

Morske cvjetnice jedno su od najvažnijih i najugroženijih morskih staništa. Kako bi ih se zaštitilo od siječnja 2019. provođen je projekt "Safe Anchoring and Seagrass Protection in the Adriatic Sea" (SASPAS), koji se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Interreg V-A IT-HR CBC Programa (Prioritetna os 3- Environment & cultural heritage).

Provodilo ga je sedam partnerskih institucija iz Hrvatske i Italije, uz vodstvo Općine Monfalcone iz Italije (Selc Cooperative Company (IT), National Interuniversity Consortium for Marine Sciences (IT), Provisional Management Consortium of Regional Natural Park »Coastal Dunes from Torre Canne To Torre San Leonardo«, Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce (HR), Nacionalni park Kornati (HR), Sveučilište u Rijeci (HR), Consortium for The Coordination of Research Activities Concerning The Venice Lagoon System (IT)).

Na završnoj konferenciji u lipnju predstavljena su iskustva iz Hrvatske i Italije te primjeri dobre prakse iz Španjolske. Kako je istaknuto, cilj tog projekta je očuvanje i obnova morskih cvjetnica kroz postavljanje sigurnih sidrišta, pilot-transplantacije morskih cvjetnica, monitoring i definiranje integriranog sustava upravljanja za morske cvjetnice u Jadranu.

Glavne aktivnosti koje su se provodile u Nacionalnom parku Kornati bile su presađivanje cvjetnica, posidonije oceanice, te uspostava ekološki prihvatljivih sidrenih sustava. Konkretni rezultat je uspostava 40 sidrenih mjesta na području Nacionalnog parka u četiri uvale. Sidrišta su u uvalama Kravljačica, Strižnja, Šipnate i Tomasovac - Suha punta.

image

Sidrena mjesta

Udruga Sunce

"Dugoročni cilj Nacionalnog parka je postaviti sigurna sidrišta u svih 19 uvala gdje je dozvoljeno sidrenje, a to je upravo počelo zahvaljujući ovom projektu, i da se u potpunosti zabrani slobodno sidrenje", izjavila je na konferenciji Agata Kovačev, voditeljica projekta SASPAS ispred Javne ustanove Nacionalni park Kornati.

Dodajmo kako je u Rezoluciji Europskog parlamenta od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote navedeno kako je je prema podacima IPBES-a i Međuvladinog panela o klimatskim promjenama morska bioraznolikost ozbiljno ugrožena. Parlament je upozorio i kako je Europska agencija za okoliš izdala upozorenja o trenutačnom stanju degradacije europskog morskog okoliša i nužnosti hitne obnove naših morskih ekosustava rješavanjem pitanja utjecaja ljudskih aktivnosti na morski okoliš budući da su morska žarišta kao što su koraljni grebeni, šume mangrova i dna prekrivena morskom travom vrlo narušena i ugrožena klimatskim promjenama i onečišćenjem.

Parlament, kako je navedeno, snažno podupire ciljeve EU-a u pogledu zaštite najmanje 30 posto morskih i kopnenih područja EU-a, koja obuhvaćaju dovoljno raznolik raspon staništa i ekosustava kao što su šume, močvarna područja, tresetišta, travnjaci i obalni ekosustavi, i stroge zaštite najmanje 10 posto morskih i kopnenih područja EU-a, uključujući sve preostale primarne šume i prašume te druge ekosustave bogate ugljikom.

Također naglašava da bi ti ciljevi trebali biti obvezujući i da bi ih države članice trebale provoditi na nacionalnoj razini, u suradnji s regionalnim i lokalnim vlastima te u skladu sa znanstveno utemeljenim kriterijima i potrebama biološke raznolikosti, uzimajući u obzir razlike u veličini i udjelu prirodnih područja u svakoj državi članici te regionalne i lokalne okolnosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 05:59