Europska komisija objavila je u utorak kako pozdravlja privremeni politički dogovor koji su Europski parlament i države članice EU-a u Vijeću postigli o izmjeni Uredbe o Aarhuškoj konvenciji kojom će se omogućiti povećan javni nadzor nad aktima EU-a koji se odnose na okoliš.

Cilj Aarhuške konvencije je zajamčiti tri važna aspekta upravljanja okolišem: pristup informacijama, sudjelovanje javnosti u odlučivanju i pristup pravosuđu u pitanjima okoliša.

Komisija je, naveli su, u listopadu 2020. predložila izmjenu u skladu s obvezom koju je preuzela u okviru europskog zelenog plana da građanima i nevladinim organizacijama za zaštitu okoliša poboljša pristup administrativnom i sudskom preispitivanju na razini EU-a.

- Pozdravljam izmjenu Uredbe o Aarhuškoj konvenciji o kojoj su suzakonodavci postigli privremeni dogovor. Njome će se europskom civilnom društvu i široj javnosti omogućiti veći nadzor nad odlukama koje utječu na okoliš. To je važan element sustava provjere i ravnoteže u vladavini prava u području okoliša kako bi se osiguralo da se europskim zelenim planom ostvare trajne promjene – izjavio je povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius.

Lakši pristup institucijama

Zahvaljujući dogovorenoj izmjeni, kako je istaknuto, predstavnici civilnog društva moći će lakše od institucija EU-a zatražiti da preispitaju svoje akte kako bi se osigurala bolja zaštita okoliša i djelotvornije djelovanje u području klime.

Nevladine organizacije za zaštitu okoliša te pojedinci čija su prava povrijeđena moći će zatražiti takvo preispitivanje. I drugi građani koji djeluju zajedno u javnom interesu moći će zatražiti isto ako zahtjev podrži barem 4000 Europljana iz najmanje pet država članica, od kojih barem 250 iz svake od tih država članica.

Izmijenjenom Uredbom, poručuju iz Komisije, dodatno će se povećati otvorenost, odgovornost i dosljednost djelovanja Unije u području okoliša i klime te poduprijeti cilj Komisije da u okviru europskog zelenog plana ostvari transformativne promjene dodatnim osnaživanjem civilnog društva kako bi moglo pridonijeti tim promjenama.

Nakon privremenog političkog dogovora o najvažnijim izmjenama revidiranu Uredbu o Aarhuškoj konvenciji sad trebaju odobriti i donijeti Europski parlament i Vijeće prije nego što može stupiti na snagu.

U obrazloženju prijedloga izmijenjene Uredbe koju su Europski parlament i Vijeće donijeli 2006. kad je EU postao stranka Aarhuške konvencije, navedeno je kako institucije EU-a moraju surađivati s javnošću kako bi europski zeleni plan bio uspješan i kako bi se postigle trajne promjene.

“Javnost jest i trebala bi ostati pokretačka snaga tranzicije te bi trebala moći aktivno sudjelovati u razvoju i provedbi novih politika”, naglašeno je.

"Okoliš pripada svima"

Istaknuto je i kako nevladine organizacije za zaštitu okoliša imaju važnu ulogu u zagovaranju zaštite okoliša diljem Europe. Time se, navedeno je u obrazloženju, podrazumijeva da bi u određenim uvjetima te organizacije trebale imati pravo tražiti preispitivanje odluka koje su donijela javna tijela ako su one u suprotnosti s pravom zaštite okoliša.

“Prirodni okoliš pripada svima nama te je njegova zaštita naša zajednička odgovornost. Sud je utvrdio da se pravila Unijina prava zaštite okoliša u većem dijelu odnose na javni interes, a ne samo na zaštitu interesa pojedinaca kao takvih. Ni voda ni ribe u njoj ne mogu pristupiti sudu. Isto tako, ni stabla nemaju procesnu legitimaciju”, prenesena je izjava donedavne nezavisne odvjetnice Eleanor Sharpston.

Cilj je prijedloga mehanizam upravnog preispitivanja koji je uspostavljen 2006. revidirati u korist nevladinih organizacija u pogledu upravnih akata te propusta institucija i tijela EU-a. Prijedlogom se povećavaju njihove mogućnosti zatraže upravno preispitivanje.

Dok se upravno preispitivanje, kako je pojašnjeno, trenutačno može zatražiti samo za akte „pojedinačnog područja primjene” (akte koji su izravno upućeni određenoj osobi ili za koje se osoba na koju se odnose može pojedinačno utvrditi), u budućnosti će nevladine organizacije moći zatražiti i preispitivanje upravnih akata „općeg područja primjene”.

Prijedlogom se nastoje promijeniti i upućivanja na pravo zaštite okoliša: upravni akti koji trenutačno podliježu preispitivanju moraju doprinositi postizanju ciljeva politike zaštite okoliša, a predlaže se da u budućnosti svi upravni akti koji se kose s pravom zaštite okoliša EU-a podliježu preispitivanju, neovisno o svojim ciljevima politike.

Također, predlaže se da se produže rokovi za zahtjeve i odgovore kako bi se poboljšala kvaliteta postupka upravnog preispitivanja.