„Izuzetno sam ponosan što se pokazao interes, unatoč velikim političkim pritiscima koji su stizali sa svih strana, za hitnom uspostavom dodatnih područja ograničenog ribolova kako bi zaštitili prekomjerno iskorištene morske ekosustave”, izjavio je hrvatski europarlamentarac Predrag Fred Matić nakon što je Europski parlament usvojio njegovo izvješće o revitalizaciji ribljih fondova u Mediteranu, na kojem je radio kao izvjestitelj S&D-a. Na plenarnoj sjednici Parlament je glasao o Matićevom prijedlogu hitne uspostave dodatnih područja ograničenog ribolova kako bi se zaštitili prekomjerno iskorišteni morski ekosustavi. Područje Jabučke kotline naveo je kao primjer najbolje prakse te je predložio takav model zaštite i za druge mediteranske zemlje.
“Upravo je to područje dokaz kako mjere utječu na brzinu oporavka morskog ekosustava ako se pokaže volja. Uvjeren sam da je to ključni način koji bi proporcionalno i primjereno apostrofirao situaciju s kojom smo se zbog neodgovornog ponašanja suočili“, kaže eurozastupnik Matić.
Po svim pokazateljima, Jabučka kotlina najbolje prezentira način i brzinu kojom se morski ekosustav može oporaviti, izjavio nam je uoči sjednice EP-a Predrag Fred Matić, a sada dodatno pojašnjava kako je unutar zone Jabučke kotline pod totalnom zabranom ribolova, ukupna biomasa oslića, kozica i škampi narasla dva do tri puta u odnosu na prijašnje stanje. Pozitivni učinci vidljivi su i u širem dijelu otvorenog srednjeg Jadrana, upravo jer se riblji fond iz lokaliteta pod zaštitom proširio u okolni dio mora.
Mjere unutar područja ograničenog ribolova daju višestruke rezultate, ali broj takvih područja je zanemariv u kontekstu veličine i obujma Jadranskog mora, odnosno Mediterana. Stoga je i Europski parlament prepoznao nužnost uspostavljanja što većeg broja zaštićenih područja, u skladu s Europskim zelenim planom, kao i nedavno usvojenom Strategijom EU-a o bioraznolikosti do 2030. koja naglašava kako 30 posto svih europskih mora moraju postati zaštićena područja. Ujedno, postavljeni su pravno obvezujući ciljevi EU-a za obnovu prirode i degradiranih ekosustava.
Hrvatski europarlamentarac navodi kako se u globalnom kontekstu, jedna trećina svih riba lovi neodrživo, a najrizičnija situacija je upravo na Mediteranu. Od 23 procijenjena riblja fonda u Sredozemlju, gotovo sve vrste pokazuju znakove prekomjernog izlova, a prema procjenama znanstvenika najugroženiji je oslić, kojeg se izlovljava po stopi između četiri i dvanaest puta većoj od prirodnog prirasta. To je porazan podatak, navodi ističući ukoliko se hitno ne poduzmu mjere zaštite, moguće je da ćemo doći do te točke gdje oporavak više neće biti moguć.
„Zagađenje plastikom, klimatske promjene te prekomjerni izlovi i dalje su ključne prijetnje ribljem fondu u Mediteranu. Ukoliko se nastavi ovaj trend, potpuno je jasno da će cijeli morski ekosustav kolabirati te da će sigurnost hrane biti ugrožena. Stanje ribljeg fonda je alarmantno. Kolege i kolegice iz Parlamenta dijele moju zabrinutost oko činjenice što bi to moglo značiti za 300 tisuća ribara u mediteranskim zemljama i njihovu egzistenciju. Morski resursi u mediteranskim morima moraju biti osigurani za buduće generacije, a budućnost opskrbnog lanca te ljudi koji ovise o ribarstvu ne smije biti dovedena u opasnost“, izjavio je Predrag Fred Matić.
Usvojen je njegov prijedlog da Europska komisija mora konkretnije pružati znanstvenu i tehničku potporu mediteranskim zemljama kako bi ljudi lakše iskoristili regionalne i međunarodne mehanizme financiranja te kako bi razvijali održive projekte na jednostavniji način.
Uz to, budući zakonodavni prijedlozi, posebice za male ribare, kako je istaknuo, neće nametati prekomjerna birokratska i financijska opterećenja.
“Ovim dogovorom stvorit će se okvir za povećanje transparentnosti ribolova, nadzora i kontrole uz lakšu razmjenu najboljih praksi među susjednim državama članicama“, poručuje Matić naglašavajući kako će ne promijeni li se nešto radikalno, ljudi koji žive na otocima i na obali, prvi osjetiti posljedice neodrživog ribolova, a upravo oni sami najviše ovise o ribarstvu.
“Naš cilj mora biti održivi balans između zaštite raznovrsnosti ribljih vrsta u Jadranu, kao dio Mediterana, i položaja malog ribara unutar toga svega. To nije jednostavno, ali nije ni nemoguće”, zaključuje hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Predrag Fred Matić.
