Desničarske populističke stranke imaju štetan utjecaj na klimatske politike, pokazali su istraživači, uslijed sve većeg straha od sličnog pokreta u Velikoj Britaniji.
Studija sveučilišta Sussex i Warwick bavila se politikom više od 25 zemalja u razdoblju dužem od desetljeća. Istraživači su izradili indeks klimatske politike i usporedili ga s politikama desnog centra. Utvrdili su da je kombinirani učinak prisutnosti desne populističke stranke u parlamentu i vladi povezan sa smanjenjem indeksa od oko 25% u prosjeku. No dok su desničarske populističke stranke imale negativan utjecaj na klimatsku politiku u cijelosti, članstvo u EU i proporcionalni sustav glasovanja umanjili su učinak.
Autori studije, braća dr. Matthew Lockwood i dr. Ben Lockwood, napisali su: “Ovi nalazi su u skladu s našom hipotezom da će u zemljama s proporcionalnom zastupljenošću, gdje desničarske populističke stranke ulaze u vladu, to čine kao koalicijski partneri s ograničenim brojem kabineta mjesta i prioriteti im nisu vezani za klimatske politike. Nasuprot tome, u zemljama s većinskim izbornim sustavom, kada desničarske populističke stranke uđu u vladu, naš je zaključak da one imaju mnogo veći utjecaj na klimatsku politiku.
Primjeri desničarskih populista koji preokrenu klimatsku politiku uključuju Donalda Trumpa, koji je povukao SAD iz Pariškog sporazuma i dao podršku industriji ugljena. U Australiji je slično učinio Tony Abbott.
-Stvar s desnim populističkim strankama je da su vrlo reaktivne na krizu-smatra Lockwood.
Strahuje se da je rizik veći u Britaniji nakon Brexita ako oni koji žele odgoditi klimatske mjere postanu glasniji glas u vladi.
-Rizik danas jest veći – Britanija je izvan EU, imamo istu vrstu izbornog sustava kao i Kanada, Australija i SAD. Ako u Konzervativnoj stranci zavlada klimatski skeptičnija ili neprijateljski raspoložena frakcija, onda će to biti puno štetnije po klimatske politike nego da se to dogodilo zemljama u EU. Međutim, vjerujem da Velika Britanija neće nužno završiti u sličnom položaju kao druge zemlje s desnim populističkim vladama- zaključio je Lockwood.
Europski parlament prošlog je tjedna usvojio novi Opći program djelovanja Europske unije za okoliš do 2030. godine, objavljeno je na stranicama tog tijela. Cilj programa je ubrzati tranziciju EU prema klimatski neutralnom, čistom, kružnom gospodarstvu, to jest gospodarstvu dobrobiti.
EAP (General Union Environment Action Programme, u prijevodu Opći program djelovanja EU za okoliš) je pravno obvezujući okvir razvoja politike EU koja je usmjerena na očuvanje okoliša te se primjenjuje još od ranih 1970-ih godina.
Ovaj novi, osmi po redu EAP vrijedit će do 31. prosinca 2030., a zastupnici Europskog parlamenta usvojili su ga s 553 glasa za, 130 protiv i sedam suzdržanih i time potvrdili dogovor koji je s Vijećem postignut u prosincu 2021. godine. Na ovaj način EAP su uskladili s Europskim zelenim planom.
