Ove nedjelje, 20. veljače obilježava se Svjetski dan kitova, a tim povodom WWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode, i znanstvena zajednica predstavlili su izvještaj koji pruža detaljan pregled migracija kitova kroz svjetske oceane te prijetnje s kojima se suočavaju. Izvještaj pokazuje da su najveće prijetnje kitovima ljudske aktivnosti, koje negativno utječu na populacije dupina i kitova.
Izravni utjecaji, pojašnjavaju, podrazumijevaju slučajni ulov u ribolovne alate, zagađenje plastikom i onečišćenje bukom, a neizravni su gubitak staništa i klimatske promjene. Sve te aktivnosti, upozoravaju, imaju vrlo opasne, a ponekad i smrtonosne posljedice, ne samo za kitove, već i za ostale morske vrste.
Patrik Krstinić iz WWF Adrije ističe kako su kitovi i dupini na samom vrhu morskih hranidbenih lanaca i jedina vrsta koja ugrožava njihov opstanak je čovjek.
- Kitove nazivamo i inženjerima morskih ekosustava jer modeliraju cjelokupan život u moru. Posljedice njihova izumiranja ili značajnog smanjenja brojnosti imale bi izrazito negativan utjecaj na morske ekosustave, a u konačnici i na nas, ljude. Sve su brojniji dokazi o ključnoj ulozi koju kitovi imaju za očuvanje zdravlja oceana i održavanje klime. Samo jedan kit pohranjuje istu količinu ugljikovog dioksida kao tisuću stabala - naglašava Krstinić.
U WWF- u navode da je izvještaj "Zaštita plavih koridora” (Protecting Blue Corridors) nastao na temelju analiza koje deseci istraživačkih skupina provode više od 30 godina. Izvještajem se prvi put prikazuju i satelitski zapisi plavih koridora, migracijskih ruta preko 800 kitova. Uz to se opisuju i njihova ključna staništa - područja u kojima se hrane, razmnožavaju, rađaju i othranjuju svoje mlade, kao i prijetnje s kojima se suočavaju.
Nadalje navode kako je trenutno najugroženija vrsta, koja broji samo 366 jedinki, crni ledeni kit koji migrira između Kanade i SAD-a. Zabrinjavajuć je i podatak da se skoro 90 posto crnih ledenih kitova barem jednom u životu zapetlja u ribolovne alate, a smrt i samo jednog kita ugrožava opstanak cijele vrste.
U Sredozemnom moru kitovi najčešće stradavaju u mrežama ili u sudarima s brodovima. Tako je u Grčkoj više od polovice pronađenih kitova ulješura, ugrožene sredozemne vrste, imalo ozljede od brodskog propelera, pri čemu pomorci na brodovima često nisu ni svjesni da su udarili kita. Stoga je MSC Grupa, jedna od najvećih brodarskih tvrtki na svijetu, odlučila preusmjeriti promet svojih brodova kako bi doprinijela očuvanju ugroženih kitova ulješura u Sredozemnom moru.
- Jadransko more dijeli sličnu sudbinu. Ovdje se povremeno pojavljuje ili živi osam vrsta kitova od kojih samo dobri dupin trajno naseljava cijeli Jadran. Slučajni ulov u ribolovne alate glavni je uzrok njegova ugibanja kao posljedice ljudskih aktivnosti. Dupine u Jadranu najučinkovitije možemo zaštititi proglašenjem zaštićenih područja s posebnom regulacijom ribolova - ističe Krstinić.
Ovaj izvještaj, kažu u WWF-u, predstavlja skup najopsežnijih podataka o velikim kretanjima kitova kroz svjetske oceane do sada.
WWF poziva na novi pristup očuvanju kitova kroz poboljšanu suradnju nacionalnih vlada, međunarodnih tijela, lokalnih zajednica, industrije i organizacija za zaštitu prirode kako bi se riješile rastuće prijetnje i zaštitile populacije ovih velikih morskih sisavaca.
U rezoluciji od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote, Europski parlament ističe ključnu važnost populacija kitova za morske ekosustave i sekvestraciju ugljika te ponavlja svoju snažnu potporu nastavku svjetskog moratorija na komercijalni kitolov i zabranu međunarodne trgovine proizvodima od kitova. Također žali zbog povlačenja Japana iz Međunarodne komisije za kitolov, apelira na Norvešku i Japan da prekinu svoje aktivnosti kitolova, te poziva EU i države članice da potaknu Međunarodnu komisiju za kitolov da se službeno pozabavi norveškim komercijalnim kitolovom.
