Flabellina affinis mali je morski puž veličine svega 12 mm, a zahvaljujući jedinstvenom edukativno-umjetničkom projektu, "skrasio se" na velikom muralu od 300 kvadrata na pročelju višekatnice u Ulici Antuna Branka Šimića 70 u Splitu.

Najvećeg malog morskog puža oslikali su splitski akademski slikari i street artisti Luka Duplančić i Ivan Svaguša koji su 30 dana radili na izradi murala. U petak, na dan otvorenja murala, kroz zaslone pametnog telefona ili tableta mali puž "oživio" je uz pomoć animacije koju su pripremili Mate Žaja i Duje Stojak.

Produkciju murala provela je WWF Adria - svjetska organizacija za zaštitu prirode, u suradnji s Gradskim kotarom Blatine, Turističkom zajednicom grada Splita te Splitsko-dalmatinskom županijom - Upravnim odjelom za turizam i pomorstvo. Njihovi predstavnici okupili su se i na konferenciji za medije gdje se govorilo o ovom projektu, a naglasili su važnost zajedništva u očuvanju okoliša i održavanju prijekopotrebne bioraznolikosti.

- Za nas iz WWF-a ovaj puž je na neki način posveta svim zaljubljenicima u more, svim ljudima koji u tišini i pozadini rade na zaštiti našeg Jadrana, kolegama iz nevladinih organizacija i kolegama javne uprave, prije svega onima koji rade u ministarstvima i bave se zaštitom mora. Njihov rad koji je kvalitetan i koji oni rade s puno ljubavi često prolazi neprimijećen i necijenjen kao ovaj mali puž. Rad svih tih ljudi često ne dolazi do izražaja, ne zato što nije stručan, već jer nedostaje političke volje, a često i političke želje da se nešto promijeni. Zato sam sretan što je ovaj puž danas u Splitu okupio cijeli politički spektar. Mi zaista više nemamo vremena za kompromise kad je zaštita mora u pitanju. Nama treba jedan konsenzus - istaknuo je biolog Mosor Prvan.
Također je rekao kako je ovaj puž i naša nada da polako, ali sigurno idemo prema povećanju svijesti o vlastitoj odgovornosti za zaštitu našeg Jadrana.

- Jacques Cousteau je jednom prilikom rekao kako bi ljudi trebali više štititi ono što vole. Naša baština i pomorska tradicija, ali i ekonomska sadašnjost usidreni su u Jadranskom moru. Zato volimo ga. Štitimo ga jer drugo more nemamo - poručio je Prvan.

Ovaj morski pužić može se vidjeti na dubinama od 5-10 m. Kako ističu u WWF Adria, iako sićušan, ima svoju svrhu te sudjeluje u osiguravanju ravnoteže morskih ekosustava.

- Ako uništimo jedan organizam, uništili smo i onaj idući koji ovisi o njemu. A u tom lancu nalazimo se i mi ljudi. Zdravlje mora i oceana neopisivo je važno za opstanak ljudske vrste! To veliko plavetnilo regulira klimu na našem planetu, daruje nam kisik (svaki drugi udisaj uzimamo iz oceana), pohranjuje naše emisije CO2, povezuje svijet plovnim putovima, daje nam hranu i posao. Čim se u moru okupamo, osjećamo se bolje, a samim pogledom na pučinu vjerujemo u bolje sutra. No kako bismo sve te blagodati osigurali i za budućnost koja dolazi, moramo hitno promijeniti odnos prema gospodarenju morima - naglasili su u ovoj organizaciji za zaštitu prirode.

Veliki pritisak na mora i oceane čine intenzivni ribolov, onečišćenje, klimatske promjene, uništavanje obale betonizacijom i nasipavanjem plaža.

Bojan Ivošević, zamjenik splitskog gradonačelnika, rekao je kako je ovo priča o očuvanju okoliša, o tome da su neki postupci koje čovjek radi u prirodi ireverzibilni.

- Jednom kad štetu u prirodi napraviš, nepovratno si je uništio. Mi to često ne vidimo, mi smo navikli o pomorskom dobru pričati kroz uništavanje vizure, onoga što mi vidimo uz more. Vrlo malo se pričalo o samoj problematici uništavanja podmorja. Neka simbolična gesta ovog murala bude prvo poglavlje koje će otvoriti tu temu koja je možda ključna za područje Marjana i Slatina na području grada Splita. Slatine su dijelom jako devastirane, u smislu nasipavanja plaža, devastacije podmorja, ali isto tako one su i biser koji s ove druge strane otoka imaju prirodne, sačuvane kakve jesu i podmorje bogato bioraznolikošću, brojnim vrstama koje našem oku možda nisu ni vidljive. More nije samo jedna velika slana bara za turizam i turiste. More je jedna velika vrijednost za koju se nadam da ćemo se svi mi, i Grad, i županija i nadležno ministarstvo, rukama i nogama boriti za očuvati ga - izjavio je Ivošević.

Luka Duplančić i Ivan Svaguša rekli su kako im je ovo najzahtjevniji mural, a drago im je da su mogli sudjelovati u promociji ekologije. Istaknuli su i kako im je drago da se zidovi oplemenjuju.

- Ako mislimo dovesti goste, trebamo im pružiti najljepše što imamo, a definitivno smo grad koji živimo za more i od mora i ovo je jedan mali korak da pokažemo i postanemo svi svjesni važnosti očuvanja čistoće i kakvoće našeg mora. Danas nam je uplovio i prvi kruzer, gosti nam dolaze, razlog zašto nam dolaze je upravo naša priroda, naše more i svi se moramo potruditi da ga očuvamo čistim - istaknula je direktorica splitske Turističke zajednice Alijana Vukšić govoreći o važnosti malog puža za veliki grad.

Pero Ugarković, zaljubljenik u more, koji objavljuje fotografije morskih bića, snimio je i ovog morskog puža na Čiovu i ne sluteći da će jednoga dana biti na zgradi u Splitu.

- Ovom pužu bi bilo drago da zna kako šalje poruku o tome kako mu možemo pomoći da preživi, ali ne samo njemu. Flabellina je samo jedan model koji predstavlja sve te organizme i njihovu borbu da opstanu. Naše more sve više pretvaramo u baru za kupanje, plaže se sve više nasipavaju, tu život nestaje. A more nije voda, more upravo čine ta bića kao što je Flabellina i još tisuće njih oko nje - naglasio je Ugarković.

Koliko je važno očuvati bioraznolikost, pokazuje i podatak da prema procjenama Međuvladine znanstveno-političke platforme za bioraznolikost i usluge ekosustava (IPBES), priroda u svijetu propada neviđenom brzinom te milijunu od procijenjenih osam milijuna vrsta prijeti izumiranje.

Na protekloj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta jedna od važnih tema bila je i nova strategija o bioraznolikosti do 2030. Zastupnici su većinom glasova usvojili rezoluciju tražeći obvezujuće ciljeve kako bi se zaustavili i preokrenuli trenutačni trendovi smanjenja bioraznolikosti u Europi, a i šire u svijetu.

Novom strategijom o bioraznolikosti do 2030., koja je dio Europskog zelenog plana, Europska unija postavlja nove ciljeve u ovom desetljeću. To uključuje proširenje postojeće mreže zakonski zaštićenih područja kako bi se pokrilo najmanje 30 posto kopnenog i morskog područja EU-a te postavljanje pravno obvezujućih ciljeva EU za obnovu prirode i degradiranih ekosustava.