ANALIZA

Među 20 hrvatskih gradova Šibenik je najspremniji za zelenu tranziciju. Koja je njihova ‘tajna‘?

Grad Šibenik je pionir u korištenju obnovljivih izvora energije, kaže gradonačelnik Željko Burić
Radovi na odlagalištu reciklažnog dvorišta na odlagalištu otpada Bikarac (veljača 2021.)
 Niksa Stipanicev/Cropix

Grad Šibenik je pionir u korištenju obnovljivih izvora energije, a samim time i u implementaciji projekata energetske efikasnosti. Šibenik je prvi hrvatski grad koji je osigurao izgradnju vjetroelektrana, a samim time i pretvaranje energije vjetra u električnu energiju. Svoju namjeru razvoja u pravcu energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije grad je istaknuo i u razvojnoj strategiji koju je usvojilo Gradsko vijeće, a koja je razvojni pravac gradskog područja utemeljila na sloganu ‘Šibenik - centar zelenih industrija Jadrana’.

Tim riječima šibenski gradonačelnik Željko Burić uvodi nas u priču o tome zašto je Šibenik ostvario najbolji rezultat među 20 gradova obuhvaćenih istraživanjem koje je provela konzultantska kuća Apsolon. Glavni ciljevi studije bili su istražiti spremnost 20 najvećih hrvatskih gradova na zelenu tranziciju te dati uvid u aktualno stanje na području energetike.

Istraživanje

Istraživanje nazvano “Analiza spremnosti hrvatskih gradova na zelenu (energetsku) tranziciju” temeljilo se na analizi pet različitih indeksa – strateško energetsko planiranje, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, potrošnja energije u sektoru zgradarstva, potrošnja energije u sektoru prometa i potrošnja energije u sektoru javne rasvjete, a zaključno je napravljen Kompozitni indeks kojim su definirani i gradovi prvaci prema ukupnoj spremnosti na zelenu (energetsku) tranziciju.

“Uvjerljivo najbolji ukupni rezultat među svih 20 gradova ostvario je Grad Šibenik, koji je time pokazao visoku razinu spremnosti za zelenu (energetsku) tranziciju. Pojedinačno, Šibenik je ostvario i najbolje rezultate u kategoriji malih gradova prema indeksima proizvodnje energije iz obnovljivih izvora te potrošnje energije u sektoru prometa, u kojem se analizirala potrošnja energije, emisije CO2, broj linija javnog gradskog prijevoza te broj punionica za alternativna goriva na području grada”, napisali su analitičari Apsolona.

Tim povodom zanimalo nas je što sve Grad Šibenik čini u zelenoj tranziciji, što je dosad napravljeno i što još gradska uprava planira. Pitali smo koji su sve konkretni rezultati i dobrobit za građane, tvrtke i okoliš.

Projekti u gradu

Evo što su u Gradu Šibeniku sve izdvojili.

Kada je riječ o zelenoj tranziciji u sektoru prometa, Grad Šibenik je u sklopu projekta UrbEco još 2015. godine pokrenuo uspostavu intermodalnog autobusnog i brodskog javnog prijevoza temeljenog na inovativnim i ekološkim rješenjima, a specifični cilj projekta bio je izraditi studijsku i tehničku dokumentaciju. S tim u svezi Grad Šibenik 2016. godine izradio je, ističe gradonačelnik, ključni strateški dokument Master plan održive urbane mobilnosti grada Šibenika te postao prvi grad u Hrvatskoj koji je donio jedan ovako opsežan planski dokument.

Doznajemo i kako je temeljem analiza provedenih navedenim Master planom, Grad u veljači 2020. godine potpisao ugovor za gotovo sto milijuna kuna vrijedan projekt „Integrirana mobilnost na području grada Šibenika - povećanje broja putnika u javnom prijevozu“.

U sklopu tog projekta, u samom središtu grada izgrađen je Podzemni logistički centar Poljana u kojem se nalazi centar za upravljanje mobilnošću, punionice za električna vozila, prostor za opskrbu stare gradske jezgre i 256 parkirnih mjesta.

Centar za upravljanje mobilnošću radit će na razvoju i održavanju sustava naplate karata, modela e-plaćanja, praćenju i održavanju aplikacije za pregled dostupnosti i rezervaciju parkirnih mjesta i kupnju karata. Projektom je također predviđena izrada studije organizacije i integracije javnog prijevoza te će se nabaviti 11 novih niskopodnih autobusa koji će prometovati na sedam gradskih linija.

Valja istaći i kako Grad Šibenik već sedmu godinu koristi Nextbike sustav javnih bicikala kojim nadopunjuje javni gradski prijevoz, a smanjuje prometne gužve, pomaže u rješavanju problema parkiranja, doprinosi zaštiti okoliša i obogaćuje turističku ponudu.

U Gradskoj upravi napominju i kako na području grada Šibenika od 2015. godine, u suradnji sa zagrebačkim FER-om i FSB-om, djeluje Studij energetike i zaštite okoliša.

Gospodarenje otpadom

Nadalje, ugovorena je izrada glavnog i izvedbenog projekta za izgradnju Centra za borbu protiv prirodnih katastrofa i klimatskih promjena vrijednog preko 40 milijuna kuna.

- Što se tiče održivog gospodarenja otpadom, Grad Šibenik, uz pomoć europskih sredstava izgradio je Centar gospodarenja otpadom Bikarac ukupne vrijednosti 8.823.601 eura. CGO Bikarac uspostavljen je po suvremenim načelima uz istovremenu sanaciju i zatvaranje postojećeg odlagališta čime su se znatno smanjili negativni učinci na okoliš i ljudsko zdravlje. Kako bi se uspostavio integrirani i održiv sustav gospodarenja otpadom na cijelom području Šibensko-kninske županije, trenutno je u tijeku realizacija projekta izgradnjom postrojenja za mehaničko–biološku obradu otpada – informiraju u Gradu Šibeniku.

Ima toga još. Dodaju kako se kontinuirano provode projekti energetske obnove javnih objekata. Do sada je energetski obnovljena jedna osnovna škola, četiri dječja vrtića i dvije sportske dvorane, a u pripremi je dokumentacija za energetsku obnovu devet osnovnoškolskih objekata.

Osim na javnim objektima, Grad Šibenik provodi i projekte sufinanciranja energetske efikasnosti u kućanstvima. Stanarima starog dijela grada, ističu, sufinancira se polovina iznosa postavljanja energetski učinkovitije drvene vanjske stolarije te polovinu iznosa obnove starih fasada i krovišta.

- Uz sve navedeno, Grad Šibenik svakako se može pohvaliti i kontinuiranim radom na edukaciji građana o ekološkoj osviještenosti. Prvi smo grad u Hrvatskoj koji je razvio ekološki osviješteni Adventski sajam. Naša plastic-free Adventura potpuno je lišena plastike i plastičnih ambalaža, a sve što se u ugostiteljstvu i prodaji koristi je biorazgradivo. Na taj način svake godine, za vrijeme održavanja šibenskog Adventa, spriječili smo da više od 150.000 komada jednokratne plastične ambalaže završi u prirodi – istaknuo je gradonačelnik Šibenika Željko Burić.

Tako je Šibenik već daleko zakoračio na putu koji je i Europska unija zacrtala. Zelena tranzicija jedan je od glavnih prioriteta, kao i ublažavanje posljedica klimatskih promjena zbog čega europske institucije rade na poticanju veće energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora. Uz pomoć Zelenog plana Europa namjerava do 2050. postati prvi kontinent koji uklanja onoliko emisija CO2 koliko ih proizvodi, a Europskim propisom o klimi koji je Europski parlament donio 24. lipnja politička predanost klimatskoj neutralnosti EU-a pretvara se u obvezu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. srpanj 2022 06:11