DOBA PLASTIKE

‘Mikrobi u tlu i oceani evoluirali su da bi mogli jesti plastiku‘

Eksplozija proizvodnje plastike u posljednjih 70 godina, s 2 milijuna tona na 380 milijuna tona godišnje, dala je mikrobima vremena da evoluiraju kako bi se nosili s plastikom

Plastika na plaži u Salvadoru, Brazil, 2021.

 Joacy Souza/Alamy/Alamy/Profimedia

Prema studiji, mikrobi u tlu i oceanima diljem svijeta evoluiraju kako bi jeli plastiku. Studija, objavljena u časopisu Microbial Ecology, započela je prikupljanjem skupa podataka od 95 mikrobnih enzima za koje je već poznato da razgrađuju plastiku, a često se nalaze u bakterijama na deponijama smeća i sličnim mjestima prepunima plastike.

Istraživanjem je skeniralo više od 200 milijuna gena pronađenih u DNK uzorcima uzetim iz okoliša i pronađeno 30.000 različitih enzima koji mogu razgraditi 10 različitih vrsta plastike. Ova studija prva je službena globalna procjena potencijala bakterija za razgradnju plastike i njome je otkriveno kako svaki četvrti analizirani organizam nosi odgovarajući enzim. Istraživači su otkrili da broj i vrsta enzima koje su otkrili odgovaraju količini i vrsti plastičnog onečišćenja na različitim mjestima.

Rezultati "pružaju dokaze o mjerljivom učinku zagađenja plastikom na globalnu mikrobnu ekologiju", potvrdili su znanstvenici.

Milijuni tona plastike bacaju se u okoliš svake godine, a zagađenje sada prožima planet, od vrha Mount Everesta do najdubljih oceana. Smanjenje količine upotrijebljene plastike je od vitalnog značaja, kao i pravilno prikupljanje i obrada otpada. No mnoge je plastične proizvode trenutno teško razgraditi i reciklirati. Korištenje enzima za brzu razgradnju plastike u njihove građevne blokove omogućilo bi izradu novih proizvoda od starih, smanjujući potrebu za proizvodnjom netaknute plastike. Novo istraživanje prezentira potencijal u mnogim novim enzimima koje treba istražiti i prilagoditi za industrijsku upotrebu.

-Pronašli smo niz dokaza koji podupiru činjenice da potencijal globalnog mikrobioma za razgradnju plastike snažno korelira s mjerenjima zagađenja plastikom u okolišu. To je značajan dokaz kako okoliš reagira na pritiske koje na njega vršimo- rekao je prof. Aleksej Zelezniak s Tehnološkog sveučilišta Chalmers u Švedskoj.

Eksplozija proizvodnje plastike u posljednjih 70 godina, s 2 milijuna tona na 380 milijuna tona godišnje, dala je mikrobima vremena da evoluiraju kako bi se nosili s plastikom, rekli su istraživači. Oko 12.000 novih enzima pronađeno je u uzorcima oceana, uzetim na 67 lokacija i na tri različite dubine. Rezultati su pokazali dosljedno više razine razgradnih enzima na dubljim razinama oceana.

Uzorci tla uzeti su sa 169 lokacija u 38 zemalja i 11 različitih staništa i sadržavali su 18.000 enzima koji razgrađuju plastiku. Poznato je da tla sadrže više plastike s aditivima ftalata nego oceani, a istraživači su pronašli više enzima koji napadaju te kemikalije u kopnenim uzorcima.

Gotovo 60% novih enzima nije se uklapalo ni u jednu poznatu klasu enzima, rekli su znanstvenici, sugerirajući da te molekule razgrađuju plastiku na načine koji su prije bili nepoznati.

Prvi mikrob koji jede plastiku otkriven je na japanskom odlagalištu otpada 2016. godine.

Direktivom (EU) 2019/904 Europskog parlamenta, usvojenom 5. lipnja 2019., želi se spriječiti i smanjiti utjecaj određenih proizvoda od plastike na okoliš, posebno vodni okoliš, kao i na ljudsko zdravlje, te promicati prijelaz na kružno gospodarstvo s inovativnim i održivim poslovnim modelima, proizvodima i materijalima.

Države članice trebale su tako do 3. srpnja ove godine osigurati da se određeni plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu više ne stavljaju na tržište EU.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. kolovoz 2022 22:15