Ako bi joj se pristupilo na sustavniji i održiviji način, mikromobilnost bi mogla uvelike doprinijeti smanjenju emisije CO2 u Europi i stvoriti do milijun radnih mjesta do 2030. godine, pokazuje novo izvješće zajednice znanja i inovacija za održivu energiju Europskog instituta za inovacije i tehnologiju EIT InnoEnergy.
Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT) osnovan je 2008. kao neovisno tijelo koje promovira inovacije svjetske klase, održivi rast i povećanje konkurentnosti EU-a kroz integraciju trokuta znanja koji sačinjavaju istraživanje, visoko obrazovanje i inovacije. Djelovanje Instituta ostvaruje se kroz zajednice znanja i inovacija, a jedna od njih je i InnoEnergy. EIT je uključen u istraživački program Obzor Europa kao dio njegovog trećeg stupa „Inovativna Europa” čiji je cilj Europu učiniti predvodnicom u inovacijama koje stvaraju nova tržišta.
Spomenuto izvješće projicira situaciju mikromobilnosti u Münchenu u više od 100 europskih gradova te kombinira različite provjerene scenarije kako bi se vidio utjecaj sistemskog uvođenja mikromobilnosti do 2030.
Glavne prepreke
Gledajući sadašnje stanje, izvješće pokazuje glavne prepreke uvođenju mikromobilnosti, kao što su ograničenja u tipovima vozila, što ih čini neprikladnim za prijevoz namirnica, uzimanje djece iz škole ili dostavu paketa.
Dodatno, otežavajući faktor je kratki životni vijek vozila, visoki operativni troškovi, posebno zbog punjenja i premještanja, kao i to što nedostaje integracija u sustave prijevoza europskih gradova
Kao posljedica toga, mikromobilnost danas čini manje od 0,1 posto svih gradskih putovanja.
“Predstavljanje prve generacije mikromobilne flote obavljeno je na brzinu, nije se dovoljno razmišljalo kako je uklopiti u veći sustav mobilnosti”, izjavila je Jennifer Dungs, autorica izvješća.
Kao rezultat toga, vozila su sasvim malo doprinijela rješavanju postojećih izazova poput onečišćenja zraka, gužve u prometu, visoke razine buke ili sve izraženije gužve u urbanim središtima.
“Zapravo, to je stvorilo nove probleme koji su naštetili percepciji i poslovanju vezanom uz mikromobilnost”, kazala je Dungs.
Uštede, radna mjesta i čišći zrak
Kako bi se prevladale te prepreke, EIT InnoEnergy preporučuje sustavni i održivi pristup više dionika. To uključuje prelazak na kvalitetnije komponente i poboljšanu uslužnost - posebno motore i baterije - veću lokalnu proizvodnju, kao i reciklažu, s naglaskom na razvoju i uporabi namjenski izrađenih vozila, korištenje analitičkih platformi za premještanje i punjenje te uvođenje povoljnijih propisa za mikromobilnu flotu.
Uz stvaranje gotovo milijun izravnih i neizravnih radnih mjesta (990.000), ovaj bi pristup mogao smanjiti emisiju CO2 za više od 30 milijuna tona i uštedjeti do 127 TWh potrošnje energije godišnje. Izvješće procjenjuje kako bi se porast BDP-a za 111 milijardi eura mogao ostvariti zahvaljujući gotovo jednoj milijardi (999 milijuna) radnih sati uštede godišnje zbog smanjenih zagušenja - više od BDP-a Malte, Cipra, Latvije i Estonije. Uz to, moglo bi se osloboditi 48.000 hektara gradskog zemljišta, što je više od četverostruke ukupne površine Pariza.
"Moramo pritisnuti gumb za resetiranje ako želimo da mikromobilnost igra predodređenu ulogu u prijeko potrebnom preoblikovanju naših gradova i njihovih prometnih sustava", ocjenjuje Jennifer Dungs.
Smatra kako je korištenje inovacija poput namjenski izrađenih vozila ili stanica za zamjenu baterija jedan dio rješenja. Drugi je uspostavljanje platformi koje omogućuju strukturnu razmjenu između gradova i pružatelja usluga kako bi pomogle u vođenju procesa.
"Uzimajući u obzir potencijalne koristi za kvalitetu urbanog života, okoliš i gospodarstvo, svi bismo trebali biti zainteresirani poduprijeti i ubrzati ovu tranziciju", izjavila je autorica izvješća.
