Ove subote, 26. ožujka u 20:30 sati po lokalnom vremenu održava se globalna ekološka akcija Sat za planet Zemlju (Earth Hour). Tim povodom WWF Adria u suradnji s agencijama Bruketa&Žinić&Grey i Dept, te tvrtkom Go2Digital prigodno je danas na zagrebačkoj špici postavila sat čiji alarm zvoni na buđenje cijeloj ljudskoj vrsti. Svakih sat vremena odbrojava i upozorava na činjenicu da gotovo svakog sata na Zemlji izgubimo jednu vrstu, istaknuli su iz WWF-a, svjetske organizacije za zaštitu prirode ukazujući kako se bioraznolikost u svijetu smanjuje neviđenom brzinom a oko milijun vrsta prijeti izumiranje.

WWF je i u Srbiji obilježila ovu globalnu ekološku akciju, i to 14. put. Tim povodom u Silosima Beograd predstavljen je mural autora Wuper Kec (Dejan Ivanović), koji oslikava ovogodišnju temu akcije - zaštitu bioraznolikosti, sa divljim pčelama i djevojčicom kao centralnim figurama.

Mural visine 26 metara izrađen je na jednom od silosa, ustupljenom zahvaljujući Gaia Pokretu. Izbor divljih pčela kao simbola bioraznolikosti, kako je pojašnjeno, proizlazi iz činjenice da ovi insekti predstavljaju najvažnije oprašivače na svijetu, oko 80% divljih biljaka i oko 75% najvažnijih usjeva zavise od oprašivanja koje obavljaju životinje. Lik djevojčice šalje poruku o važnosti osnaživanja mladih i njihovom aktivnom uključivanju u stvaranju boljeg svijeta u kojem ljudi žive u skladu sa prirodom.

- Rad sa mladima i njihova edukacija o značaju prirodnih resursa i kako mogu da ih očuvaju, jedan je od prioriteta WWF-a na globalnoj razini. Kroz razne aktivnosti želimo ih potaknuti da aktivno čuvaju planet, motiviraju svoje vršnjake da im se priključe i utječu na donositelje odluka da poduzmu konkretne korake u zaštiti prirode. Mural za nas predstavlja novi vid promoviranja ekoloških tema i komuniciranja sa publikom - istaknula je Mina Mirić iz WWF Adrije.

Sat za planet Zemlju obilježen je i kampanjom u središtu Beograda, gdje su u pješačkoj zoni na digitalnim ekranima prikazane divlje vrste kojima prijeti izumiranje, uz poruku da na svijetu skoro svakih sat vremena jedna vrsta nestane. Kampanjom su obuhvaćene i ugrožene vrste iz regije među kojima su velika droplja, čovječja ribica i moruna, čime u WWF-u žele ukazati na potrebu efikasnijih mjera za njihovu zaštitu.

Kampanja je realizirana u suradnji sa kreativnom agencijom Bruketa&Žinić&Grey i kompanijom Alma Quattro koja je ustupila digitalne ekrane. Izradu murala podržala je Britanska ambasada u Beogradu.

Da sat otkucava i nekim vrstama u našoj neposrednoj blizini, stanovnici Hrvatske, kako poručuju iz WWF Adrije, mogu se uvjeriti na brojnim promidžbenim ekranima u gradovima gdje se nalaze fotografije nekih od najugroženijih vrsta u regiji, poput balkanskog risa, čovječje ribice ili sredozemne medvjedice.

Sat na zagrebačkoj špici čiji alarm zvoni na buđenje cijeloj ljudskoj vrsti

WWF Adria

Prema posljednjem Izvještaju o stanju planeta, objavljenom u rujnu 2020., veličina populacija sisavaca, ptica, riba, vodozemaca i gmazova je od 1970. godine do danas smanjena za zabrinjavajućih 68 %. Posljedica je to, istaknuli su u WWF-u, ekspanzije globalne trgovine, potrošnje, rasta stanovništva i ubrzane urbanizacije, zbog čega vrste gube svoja staništa ili bivaju izlovljene te izumiru.

- Naš odnos s prirodom je narušen. Ubrzano uništavanje prirode, kao posljedica ljudskih aktivnosti, ima katastrofalne utjecaje ne samo na populacije divljih vrsta, nego i na ljudsko zdravlje i sve druge aspekte naših života. Gotovo svakog sata u svijetu izgubimo jednu vrstu. Vrijeme nam istječe i ako želimo da se priroda oporavi, moramo odmah djelovati - upozorila je Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije.

U prikazu stanja bioraznolikosti i njezine zaštite koji je pripremila Služba Europskog parlamenta za istraživanja (EPRS), u dijelu koji se odnosi na ulogu kukaca navedeno je kako se tri četvrtine glavnih svjetskih poljoprivrednih kultura barem donekle oslanja na oprašivače. Procjenjuje se da se pet do osam posto sadašnje globalne proizvodnje poljoprivrednih kultura može izravno pripisati oprašivanju uz pomoć životinja. U EU to se odnosi na gotovo 15 milijardi eura godišnje poljoprivredne proizvodnje.

Zbog važnosti pčela i drugih kukaca oprašivača za naš ekosustav i bioraznolikost, kao i za sigurnost hrane i poljoprivredne prinose, EU je uspostavio niz mjera. Kako bi promijenila taj trend i podržala politike vezane uz okoliš, poljoprivredu i zdravstvo na EU i nacionalnoj razini, Europska komisija predstavila je 2018. “Inicijativu EU-a za oprašivače”, prvu sveobuhvatnu inicijativu na razini EU-a koja se bavi divljim kukcima oprašivačima.

U Rezoluciji od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote, Europski parlament podsjeća na svoj prigovor od 23. listopada 2019. u pogledu procjene učinka sredstava za zaštitu bilja na pčele medarice i izražava žaljenje zbog toga što države članice nisu službeno usvojile smjernice EFSA-e o pčelama. Poziva Komisiju i države članice da se pobrinu za to da se revizijom smjernica EFSA-e o pčelama i budućim provedbenim aktima zajamči barem jednaka razina zaštite kao ona koja je utvrđena 2013. te koja se odnosi i na akutnu i na kroničnu toksičnost i toksičnost za ličinke te obuhvaća divlje oprašivače.

Parlament ističe važnost velike raznolikosti obilježja krajobraza na poljoprivrednim područjima kada je riječ o doprinosu bioraznolikosti i zaštiti i obnovi stanja oprašivača, kao i ulogu pčelara te naglašava da povećanje zelenih površina u urbanim područjima također može doprinijeti tim ciljevima. Ujedno poziva države članice da u svoje nacrte strateških planova uključe mjere usmjerene na različite skupine oprašivača.