Ovog tjedna Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta odgovorit će na novu Komisijinu Strategiju EU-a za bioraznolikost koja uključuje prijedlog europarlamentaraca o uspostavi zaštićenih područja za najmanje 30 posto kopnenog i morskog područja EU-a.
Nacrt teksta, kako navode u EP-u, poziva na pravno obvezujući okvir upravljanja bioraznolikošću, sličan Europskom propisu o klimi, te na niz obvezujućih ciljeva za 2030. i 2050. godinu. Također predlaže da se na UN-ovoj konferenciji u listopadu uspostavi „Pariški sporazum” o bioraznolikosti.
Komisija je u svibnju 2020. objavila „Strategiju EU-a o bioraznolikosti do 2030. - Vraćanje prirode u naše živote“, koja je temeljni dio Europskog zelenog plana. Članovi Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane EP-a pozdravili su ambicioznu strategiju, ali naglasili su i potrebu za hitnim djelovanjem na zaštiti bioraznolikosti, osiguravajući punu provedbu strategije i važnost osiguranja dovoljno sredstava za postizanje zacrtanih ciljeva.
Parlament već dugo podržava politike zaštite bioraznolikosti i politike borbe protiv klimatskih promjena u Europskoj uniji, te zajedno s drugim EU institucijama ima važnu međunarodnu ulogu u traženju rješenja za očuvanje planeta.
Cilj EU strategije je usmjeriti europsku bioraznolikost na put oporavka do 2030. godine u korist prirode, ljudi i klime. Da bi se to postiglo, strategija postavlja sveobuhvatan okvir obveza i akcija za rješavanje glavnih uzroka gubitka bioraznolikosti koja je itekako važna u funkcioniranju ekosustava, a to su promjene u korištenju zemljišta i mora, prekomjerno iskorištavanje bioloških resursa, klimatske promjene, onečišćenja okoliša i invazivne strane vrste.
Kao nikad do sada, priroda je narušena ljudskim djelovanjem. U posljednjih 40 godina populacija divljih vrsta smanjena je za 40 posto, a jednom milijunu vrsta prijeti izumiranje.
Ova strategija je usvojena zajedno s EU strategijom „Od polja do stola”, tako da se međusobno podupiru, povezujući prirodu, poljoprivrednike, tvrtke i potrošače.
Komisija će do 2024. godine procijeniti može li EU ispuniti svoje ciljeve predviđene do 2030. godine ili su potrebne snažnije mjere, uključujući zakonodavstvo EU-a.
