Ova 2021. godina za Osnovnu školu Skalice u Splitu je u znaku projekta solidarnosti "Školski botanički vrt mediteranskog bilja“, na kojem su se našli Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, Udruga Permakultura Dalmacija, učenici i nastavnici, volonteri i tvrtke voljne pomoći uređenju novog zelenog kutka. Božićno otvorenje školskog vrta najavljeno je za srijedu, 22. prosinca, a mi smo ga prije toga posjetili i razgledali što je sve napravljeno.
- Udruga Sunce vodi projekt, nas su zvali da pomognemo oko koncepta. Tu je bio jedan voćnjak sa sedam, osam agruma koje smo premjestili s južne strane vrta, izvan ograde na mjesto gdje im je bolje za rasti. Vrt smo ogradili, iskoristili smo reciklirane palete, ispred njih će biti živica koja će preuzeti funkciju ograde. U vrtu smo posadili autohtone voćke i grmove. Imamo šljive, jabuke, marelice, nešpule, planiku, lavandu i druge. Škola ima zadrugu pa će raditi svoje proizvode i koristiti ih na sajmovima – kazuje nam Marin Kanajet, predsjednik Udruge Permakultura Dalmacija.
Dodaje kako su pokušali osmisliti edukaciju učenika, vidjeti što bi oni htjeli, a škola je super odreagirala.
- Svi su nam bili na pomoć i ravnatelj i nastavnici kad je trebalo organizirati radne akcije i građevinske radove. Ovo će biti školski vrt u kojem se mogu organizirati različite stvari, od radionica do piknika, a bit će otvoren i za građane – kaže Kanajet.
Leo Botica, ravnatelj OŠ Skalice kazuje nam kako projekt Udruge Sunce financira Agencija za mobilnost i programe EU u okviru EU programa Europske snage solidarnosti, a vrijedan je blizu sedam tisuća eura.
- Projekt je nastavak suradnje s Udrugom Sunce koja kod nas često održava edukacije i radionice. S Udrugom Permakultura Dalmacija ovo je prva suradnja, jako dobra i uspješna. Što se tiče samog projekta, kolegice iz Udruge Sunce su me nazvale s tim prijedlogom, a paralelno ne znajući za taj projekt su mi kolegice iz likovnog i biologije predlagale da se ovdje nešto napravi, da se uredi vrt koji će biti na korist školi i građanima kvarta Skalice. Kad su me zvali iz Udruge Sunce, rekao sam im da imamo sličnu ideju – kazuje Botica.
Kad su se našli, kaže kako su sve dogovorili u 30 minuta. Sve skupa je trajalo godinu dana, prvo se krenulo sa edukacijama učenika koje su se održavale u učionicama.
- Nažalost zbog epidemioloških mjera broj učenika je bio ograničen, iako je projekt predviđen za cijelu školu. Nakon edukacija, u suradnji sa Permakulturom učenici su vidjeli kako se radi analiza tla. Potom je uslijedio dizajn vrta što su učenici odradili na satovima likovne i tehničke kulture i drugim predmetima. Udruga Permakultura Dalmacija je sve ideje učenika uklopila u dizajn vrta – ističe ravnatelj Botica.
Kad je sve to bilo pripremljeno krenulo se s radovima. Održane su četiri radne akcije, a bilo je i manjih radova.
- Najteži dio je riješen, vrt će biti u punom sjaju kroz godinu - dvije godine kad sve naraste. Korist će imati škola, učenici za koje je predviđena i učionica na otvorenom, ali i građani koji će moći ovdje boraviti i dolaziti s djecom – kaže Botica ističući kako je projekt obuhvatio cijelu školu, učitelje i učenike. Svatko od njih je, što direktno što indirektno, dao svoj doprinos.
- Moramo zahvaliti i Parkovima i nasadima koji su nam donirali sadnice, pomogla je i tvrtka AD Plastik s građevinskim materijalima i još nekoliko privatnih osoba. Od strane škole velika zahvala volonterima i članovima udruga Sunce i Permakultura Dalmacija – naglašava Leo Botica.
Marin Kanajet dodaje kako vrt nikad ne staje, pa osim već posađenih biljaka, izgrađenog suhozida i drugih elemenata prema načelima permakulturnog dizajna još planiraju povrtnjak, labirint i neke detalje. Veli i kako su posadili murve i koštelu koje će ljeti davati hlad, a zimi će uvijek biti sunca jer su listopadna stabla.
- Oko voćaka će se saditi kulture koje ih podržavaju. Nastojimo permakulturne principe primijeniti tako da se na njima i uči. Stavit ćemo klupe za sjediti. Tamo će biti kompost da mogu sami proizvoditi i rješavati se otpada, ovdje će biti učionica na otvorenom, tu će narasti veliki orah koji će davati hlad, na zidićima se može sjediti, uz ovaj put bit će sajam, tu mogu staviti stolove za prodaju proizvoda – pokazuje nam Marin po vrtu.
Marko Ban, tajnik Udruge Permakultura Dalmacija ističe kako će nastaviti ovu priču s urbanim vrtovima u gradu Splitu.
- Pokušavamo naći više modela s različitim nositeljima. Ovo je primjer škole, ima različitih modela gdje građani sudjeluju kako bi sebi uljepšali dan sa zelenim aktivnostima koje je sve teže pronaći u gradu, a ima i drugih načina tako da se uključe ustanove, udruge, sve koje rade s korisnicima i imaju svoju parcelu u vrtu. Idemo ka tome da Split ima svoj pravi urbani vrt – kaže Ban.
Uz ovaj školski vrt mediteranskog bilja nalazi se i maslinik s više od 80 maslina.
- Masline beru učenici. Prije pandemije znali smo organizirati za cijelu školu jedan dan branja maslina. Ove godine smo imali slabiji urod, ali zadovoljni smo. Imamo plan urediti cijeli prostor. Vrt mediteranskog bilja samo je početak svega što bismo željeli – ističe Leo Botica.
A kad je u siječnju počela provedba projekta, na stranicama Udruge Sunce istaknuli su kako projekt “Školski botanički vrt mediteranskog bilja” vide kao korak pri podizanju svijesti – ne samo učenika, već i lokalne zajednice o pitanjima održivog razvoja i solidarnosti te kao primjer dobre prakse za ostale škole i druge ustanove u gradu Splitu, ali i šire. Naveli su također kako velike ideje počinju malim koracima. Upravo jednu takvu ideju dobile su Lina i Hajdi iz Udruge Sunce, u suradnji s tri volonterke Sunca – Karlom, Vandom i Nerom.
Sada skoro godinu kasnije, koliko projekt traje, rezultati se vide, ne samo u uređenom vrtu već i u edukaciji učenika, kroz teoriju i praksu, o važnosti očuvanja okoliša, solidarnosti i održivog razvoja.
Spomenimo i kako se u rezoluciji Europskog parlamenta od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote, konstatira da su u EU-u urbanizacija i rekreacijske aktivnosti uzrok 13 posto svih prijavljenih pritisaka na prirodu te 48 posto svih morskih pritisaka. Parlament ističe da zelena urbana područja i zelena infrastruktura mogu pružiti usluge ekosustava kojima se podupire bioraznolikost i kojima se doprinosi tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti stanovništva.
Parlament podržava namjeru Komisije da uspostavi platformu EU-a za urbanu ekologizaciju, te poziva Komisiju da postavi konkretne ambiciozne obvezujuće ciljeve u vezi s urbanom biološkom raznolikošću, rješenjima utemeljenima na prirodi i pristupima utemeljenima na ekosustavima, te zelenom infrastrukturom, od kojih će koristi imati i ljudi i divlja fauna i flora te koji će doprinijeti općim ciljevima biološke raznolikosti.
Nadalje je istaknuto da je potrebno uključiti mjere kao što su minimalni udio zelenih krovova na novim zgradama, potpora urbanoj poljoprivredi, uključujući, prema potrebi, sadnju voćki, jamčenje nekorištenja kemijskih pesticida i smanjenje upotrebe gnojiva na gradskim zelenim površinama EU-a te povećanje broja zelenih površina u skladu s brojem stanovnika, uz istodobno rješavanje problema nejednakosti u pristupu zelenim površinama.
