Splićanin Boris Božinović ima na svom balkonu svoj “mali raj”, pravi mali vrt u kojem nema šta nema. Tu uživa u miru i tišini okružen cvijećem, začinskim biljem i stabalcima limuna, mandarina, klementina, lovora, ma nije lako nabrojiti sve vrste biljnog svijeta koje uzgaja u svojoj oazi zelenila.
Živi na prvom katu zgrade u čijoj blizini su kafići, dućani, tržnica, druge stambene zgrade i neboderi, obližnom ulicom prolaze automobili i pješaci, ali do njega sve to ne dopire.
U gradnju vrta na terasi površine oko 60 kvadrata upustio se 2000. godine. Tada je još živio i radio u Njemačkoj, a doma u Split dolazio bi na godišnji odmor.
Vrt je radio, kazuje nam, više od mjesec dana, počeo bi u četiri sata ujutro. Izgradio je zidiće, u gredice nasuo zemlju, kako uz vanjsku ogradu terase tako i unutarnju koja se nalazi između njegovog i susjedova stana.
I susjed je slijedio njegov primjer, ima dosta biljaka na terasi tako da se urbani vrt proširio. Učio je, govori nam nadalje, o uzgoju biljaka, proučava knjige o tome, a upotrijebio je i moderne tehnologije za brigu o biljkama.
- Imam i dvije meteorološke stanice, senzore za kontrolu vlažnosti tla i uređaje za zalijevanje, sve je to namješteno da radi po potrebi, imam i solarne lampe, puna kuća je senzora, svijetlo se pali automatski - kaže Boris.
Kad je u svom vrtu posebno ga vesele promjene koje se događaju ovisno o godišnjim dobima i vrstama cvijeća, mediteranskog bilja, agruma i svega onoga što raste na njegovoj terasi. Mijenja se njihov izgled i boje, pa je tako jesen donijela svoje tonove i obojila svojim bojama njegov vrt koji živi svoj život usred grada.
- Svaki dan imam novu sliku, kako biljke rastu, cvjetaju, sazrijevaju plodovi, mijenjaju se godišnja doba, sve su to slike u kojima uživam – kazuje Boris Božinović.
Govori nam kako na malom stablu kumkvata bude deset, 15 kilograma, a limuna bude i 30 kilograma na jednom stablu, na drugom još i više, zavisi od zime i kakve su temperature.
Dodaje kako kad limun cvjeta ima puno pčela.
-Godinama je bila samo jedna pčela, pa je onda dovela prijateljice. Odjednom se stvorilo njih 10, 15. Bez pčela nema ničega – kazuje nam.
Govori i kako je kad je snijeg padao, što je rijetkost u Splitu, ali ipak bude i toga, ugođaj u vrtu na terasi poseban. A kad je sunčano i vruće, između malih stabala, dodatno i uz suncobran,
-Imam i stolove koje stavim na terasu i družim se s prijateljima u ovom za nas divnom ambijentu – govori nam Boris.
Njegova terasa postala je mjesto na kojoj i ptičice imaju svoj kutak. Napravio je, naime, i malu kućicu za ptice, pa dolaze vrapci nahraniti se.
U lipnju 2021. Europski parlament usvojio je Strategiju o bioraznolikosti do 2030. - Vraćanje prirode u naše živote. U rezoluciji je, uz ostalo, istaknuto kako Parlament podržava namjeru Komisije da uspostavi platformu EU-a za urbanu ekologizaciju te poziva Komisiju da postavi konkretne ambiciozne obvezujuće ciljeve u vezi s urbanom biološkom raznolikošću, rješenjima utemeljenima na prirodi i pristupima utemeljenima na ekosustavima, te zelenom infrastrukturom, od kojih će koristi imati i ljudi i divlja fauna i flora te koji će doprinijeti općim ciljevima bioraznolikosti.
Također ističe da je potrebno uključiti mjere kao što su minimalni udio zelenih krovova na novim zgradama, potpora urbanoj poljoprivredi, uključujući, prema potrebi, sadnju voćki, jamčenje nekorištenja kemijskih pesticida i smanjenje upotrebe gnojiva na gradskim zelenim površinama EU-a te povećanje broja zelenih površina u skladu s brojem stanovnika, uz istodobno rješavanje problema nejednakosti u pristupu zelenim površinama.
