Hong Kong je 2015. godine krenuo s projektom sadnje vrtova i cvjetnjaka na vrhovima zgrada. Projekt se pokazao vrlo uspješnim, a sada na više od šezdeset krovova rastu rotkvice, salate i rajčice "s oblaka". Slična priča razvija se posljednjih desetak godina i na desetak krovova diljem New Yorka.
Inicijativa poput hongkoške "Rooftop Republic", od 2015. godine traži lokacije pogodne za sadnje društvenih vrtova, na kojima svi koji sudjeluju u radu imaju od njega i dobrobit. Inicijativama poput ove dodijeljeni su vrhovi shopping centara, javnih terasa i bivših heliodroma, sve s nekoliko ciljeva, ali ponajviše za zdravlje stanovništva.
Slična je priča pokrenuta i prije desetak godina u New Yorku, no ondje su krovne vrtove prepoznali i kao potencijalni biznis. Tvrtka Brooklyn Grange bavi se krovnim uzgojem povrća i cvijeća, kao i meda, a svoje proizvode plasiraju na vlastitoj mini-tržnici na samom krovu, kao i lokalnim restoranima i tržnicama koje podupiru prodaju manjih, domaćih proizvođača.
Osim što je povlastica točno "znati što jedemo", krovni vrtovi dobri su i za okoliš. Suvlasnica Brooklyn Grangea Gwen Schantz kazala je kako "su krovovi dobri za otjecanje olujnih i otpadnih voda." Osim toga, podsjetila je da svaka posađena biljka "čisti i poboljšava kvalitetu zraka". Dodatan je pozitivan učinak izolacija krovova zgrada od vrućine i hladnoće.
"Na našim krovovima postoji čitav ekosustav. Ponekad vidimo ptičicu i insekte kako se hrane sjemenkama s naših biljki. Zatim znamo ugledati pticu strvinarku kako čeka svoj plijen da završi sa svojim ručkom na našem krovu. Tako je nastao ekosustav koji doprinosi bioraznolikosti u našem gradu", kaže Schantz.
U Hong Kongu su posebno zadovoljni viđenim zajedništvom koje se, s plodovima, izrodilo iz projekta. Supokretač Rooftop Republica Andrew Tsui kazao je "koliko je zadovoljan što kroz svoj rad pronalaze objekte i prostore koji se slabo i nedovoljno koriste, ali i koliko je lijepo vidjeti građane koji su sad mobilizirani da nauče nešto o hrani". "Na ovaj način", kazao je Tsui, "imaju priliku razumjeti cijelu priču, popraviti svoj odnos s prirodom, koji je propao otkako smo se okrenuli industrijalizaciji i 'outsourceanju' hrane."
Zeleni krovovi i slični oblici društveno pokrenutih i vođenih zelenih površina niču diljem svijeta.
Europski parlament usvojio je 9. lipnja 2021. rezoluciju o Strategiju EU-a za bioraznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote.
Kad je riječ u urbanim zelenim površinama, Parlament konstatira da su u EU-u urbanizacija i rekreacijske aktivnosti uzrok 13 posto svih prijavljenih pritisaka na prirodu te 48 posto svih morskih pritisaka te ističe kako zelena urbana područja i zelena infrastruktura mogu pružiti usluge ekosustava kojima se podupire bioraznolikost i kojima se doprinosi tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti stanovništva.
Parlament podržava namjeru Komisije da uspostavi platformu EU-a za urbanu ekologizaciju; poziva Komisiju da postavi konkretne ambiciozne obvezujuće ciljeve u vezi s urbanom biološkom raznolikošću, rješenjima utemeljenima na prirodi i pristupima utemeljenima na ekosustavima, te zelenom infrastrukturom, od kojih će koristi imati i ljudi i divlja fauna i flora te koji će doprinijeti općim ciljevima bioraznolikosti.
Također ističe da je potrebno uključiti mjere kao što su minimalni udio zelenih krovova na novim zgradama, potpora urbanoj poljoprivredi, uključujući, prema potrebi, sadnju voćki, jamčenje nekorištenja kemijskih pesticida i smanjenje upotrebe gnojiva na gradskim zelenim površinama EU-a te povećanje broja zelenih površina u skladu s brojem stanovnika, uz istodobno rješavanje problema nejednakosti u pristupu zelenim površinama.
Nadalje, Parlament poziva Komisiju i države članice da prošire kopnene i morske ekološke koridore u urbanim područjima, među ostalim razvojem transeuropske mreže za zelenu infrastrukturu (TEN-G), povezane s transeuropskom mrežom prirodnih područja (TEN-N).
