E-SAVJETOVANJE

Nacionalni akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede predstavlja stratešku okosnicu

Ekološka poljoprivreda ima ključnu ulogu u očuvanju prirodnih staništa i razvoju održivog sustava proizvodnje hrane u cijelom svijetu

Ilustracija

 Raphye Alexius/Imagesource/Profimedia

Održiv i konkurentan sektor hrvatske ekološke poljoprivrede i akvakulture, usklađen sa standardima visoke kvalitete te podržan učinkovitim upravljanjem prirodnim resursima i digitalizacijom, to je vizija razvoja ekološke poljoprivrede i akvakulture do 2030. godine u Hrvatskoj.

Navedeno je to u prijedlogu Nacionalnog akcijskog plana razvoja ekološke poljoprivrede 2023.-2030. godine koji je Ministarstvo poljoprivrede pustilo u savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, a koje je otvoreno još do 27. svibnja 2022.

Kako je istaknuto, Nacionalni akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede 2023. - 2030. godine predstavlja stratešku okosnicu smjera razvoja i daljnjeg napretka ekološke poljoprivrede i akvakulture u narednom sedmogodišnjem razdoblju. Osim razvoja primarne ekološke proizvodnje, Nacionalnim akcijskim planom razvoja ekološke poljoprivrede 2023. - 2030. postavljeni su temelji za podupiranje cijelog lanca vrijednosti u ekološkom sektoru, od osiguranja adekvatnih ekološki prihvatljivih sirovina pa sve do plasiranja ekološki certificiranih proizvoda na tržište i prodaje istih. Poticanje razvoja pratećih djelatnosti prerade, promocije i prodaje ekološki certificiranih proizvoda kroz razne prodajne kanale pa tako i turizam, kako je naglašeno, od ključne je važnosti za osiguranje napretka ekološkog sektora Republike Hrvatske i u konačnici porasta potrošnje ekoloških proizvoda od strane hrvatskih građana te privatnog i javnog sektora.

Ekološka poljoprivreda, istaknuto je, ima ključnu ulogu u očuvanju prirodnih staništa i razvoju održivog sustava proizvodnje hrane u cijelom svijetu, a njen utjecaj na okoliš i bioraznolikost je znatno manji u odnosu na konvencionalnu poljoprivredu. Stoga, poticanjem razvoja ekološke poljoprivrede, Ministarstvo poljoprivrede kao tijelo državne uprave zaduženo za izradu i provedbu Nacionalnog akcijskog plana razvoja ekološke poljoprivrede 2023. – 2030. ujedno nastoji i doprinijeti očuvanju prirodnih bogatstava i bioraznolikosti Republike Hrvatske kao i smanjenju utjecaja poljoprivrednih proizvodnih procesa na okoliš, navedeno je u prijedlogu plana.

Definirani su posebni ciljevi: povećanje informiranosti i svijesti dionika u sustavu ekološke poljoprivrede i akvakulture; poticanje uključivanja većeg broja proizvođača u ekološku poljoprivredu i akvakulturu; jačanje lanca vrijednosti ekološke poljoprivrede i akvakulture; podupiranje aktivnosti istraživanja i razvoja i doprinos smanjenju emisija stakleničkih plinova, očuvanju bioraznolikosti, očuvanju tla, vode i zraka od onečišćenja iz poljoprivrede.

Kako bi se ovi ciljevi postigli definirano je ukupno 40 mjera kojima će se poticati razvoj ekološke poljoprivrede i akvakulture do 2030. godine. Kroz definirane mjere, kako je navedeno, nastojat će se pružiti potrebne edukacije, savjetovanja i informativna podrška ekološkim proizvođačima, potaknuti poljoprivredne proizvođače na prijelaz s konvencionalne na ekološku proizvodnju, osigurati financijska održivost proizvođača te im olakšati proces proizvodnje, prerade i udruživanja, olakšati put ekoloških proizvoda od proizvođača do potrošača poticanjem promocije, distribucije i prodaje kroz turizam, poboljšati percepcija potrošača o ekološkim proizvodima kroz informiranje, poticati istraživanja i inovacije s ciljem brže zelene i digitalne tranzicije. Također, naglasak će se staviti i na poboljšanje sustava upravljanja i kontrole, međuinstitucijsku suradnju kao i uspostavu sustavnog praćenja i pohrane podataka iz ekološkog sektora.

Navedeno je i kako će mjere u okviru Nacionalnog akcijskog plana razvoja ekološke poljoprivrede 2023. - 2030. provoditi Ministarstvo poljoprivrede i prateće institucije na županijskoj i lokalnoj razini, a financirat će se iz državnog proračuna te iz proračuna EU-a. Osim osnovnih izvora financiranja za podupiranje subjekata koji se bave ekološkom poljoprivredom i akvakulturom, dostupni su i drugi izvori koji nisu isključivo usmjereni na ovo područje, ali na koje ekološki subjekti mogu aplicirati te su isti sastavni dio ovog dokumenta, pojašnjeno je.

U dokumentu su navedeni i podaci o stanju na terenu. Tako je istaknuto kako su poljoprivredne površine namijenjene ekološkom uzgoju u EU kroz godine kontinuirano rasle, kako u apsolutnim, tako i u relativnim iznosima.
Ukupna ekološka poljoprivredna površina EU-a 2019. godine iznosila je čak 14,6 milijuna hektara (ha), što predstavlja značajno povećanje od 46,09% u odnosu na 9,9 milijuna hektara zabilježenih 2012. godine.
U 2019. godini najviše hektara ukupne ekološke poljoprivredne površine namijenjene ekološkom uzgoju imale su zemlje koje spadaju u zemlje s najvećom geografskom površinom, odnosno Španjolska (2.354.916 ha), Francuska (2.240.797 ha) te Italija (1.993.225 ha).

S druge strane, najmanje hektara ukupne ekološke poljoprivredne površine za ekološki uzgoj imale su zemlje čiji je geografski teritorij među najmanjima u EU: Malta (55 ha), Luksemburg (5.814 ha) te Cipar (6.240 ha).

Hrvatska je u 2019. godini imala 108.127 ha površina pod ekološkim uzgojem što je činilo 7,2% ukupne korištene poljoprivredne površine u Hrvatskoj te godine.

Navedeno je kako je nužno osim površina namijenjenih za ekološku proizvodnju razmotriti i proizvođače te prerađivače ekološke poljoprivrede. Proizvođač (prerađivač) u ekološkoj proizvodnji je pravna ili fizička osoba koja ekološke proizvode gospodarski proizvodi, prerađuje, odnosno njima trguje, a upisana je u Upisnik ekoloških subjekata u skladu sa Zakonom o poljoprivredi i Pravilnikom o kontrolnom sustavu ekološke poljoprivrede..

Prisutne su značajne razlike u broju proizvođača i prerađivača među državama članicama EU-a. Tako je 2019. godine najveći broj proizvođača zabilježen u tri zemlje članice koji je rastao kroz čitav navedeni period: Italija (70.561), Francuska (47.196) te Španjolska (41.838), koje su ujedno i zemlje koje su bilježile najveći apsolutni porast površina namijenjenih ekološkoj proizvodnji. Najmanji broj ekoloških proizvođača zabilježen je na Malti (24), u Luksemburgu (105) te u Slovačkoj (802).

Italija i Francuska broje najveći broj proizvođača, ali i najveći broj prerađivača u EU: Italija (21.940), Francuska (19.311), a treća država po broju prerađivača u EU je Njemačka (16.162). Najmanji broj prerađivača u 2019. zabilježen je na Malti (7), u Irskoj (26) te u Latviji ( 51).

Trendovi u razdoblju 2012. – 2019., kako je između ostaloga navedeno, ukazuju na kontinuirani rast broja proizvođača i prerađivača na razini EU-a. Tako je broj proizvođača ekoloških poljoprivrednih proizvoda narastao s 253.381 od 2012. godine na 343.858 do kraja 2019. godine, što predstavlja porast od 35,7%. Prosječna stopa rasta broja proizvođača u promatranom razdoblju je iznosila 4,5%. Ipak, rast u promatranom razdoblju nije bio jednolik te su značajnije stope rasta uočene 2016. godine (9,7%) u odnosu na 2015. te 2018. godine (7,2%) u odnosu na 2017. godinu. Istovremeno, broj prerađivača je kontinuirano rastao s 45.036 od 2012. godine na 78.240 do kraja 2019. godine, što predstavlja porast od 73,7%.

Osim analize površina namijenjenih ekološkoj proizvodnji prema pojedinim usjevima/nasadima, prikazano je i stanje broja ekološki uzgojenih životinja u pojedinim državama članicama EU-a 2019. godine.

Ekološki uzgoj životinja, pojašnjeno je, podrazumijeva uzgoj životinja ponajprije na način da se ispunjavaju posebni uvjeti koji uključuju poštovanje dobrobiti životinja i njihovu prehranu u skladu s prehrambenim potrebama, namijenjeni zaštiti zdravlja životinja i okoliša . U državama članicama EU-a prevladava ekološki uzgoj peradi, ovaca te goveda, dok manjinu ekološkog uzgoja čini uzgoj koza i svinja. U Hrvatskoj je na prvom mjestu ekološki uzgoj ovaca, zatim goveda, koza, svinja i peradi . Zanimljiv je slučaj Malte koja u 2019. godini nije zabilježila ekološki uzgoj životinja, uslijed otegotnih čimbenika poput fragmentacije poljoprivrednih zemljišta te percepcije poljoprivrednika da ekološki uzgoj daje manje prinose u usporedbi s tradicionalnom poljoprivredom.

Također je istaknuto kako u svrhu daljnjeg gospodarskog napretka, svi strateški dokumenti RH moraju biti usklađeni s pripadajućim strateškim okosnicama koje je donijela EU. Tako je provedena analiza povezanosti Nacionalnog akcijskog plana razvoja ekološke poljoprivrede 2023. – 2030. sa europskim strateškim dokumentima od značaja: Zajednička poljoprivredna politika 2023. – 2027., Zajednička ribarstvena politika 2021. – 2027., Europski zeleni plan, Strategija „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav, Preobrazba plavog gospodarstva EU-a za održivu budućnost, Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. te Akcijski plan za razvoj ekološkog sektora. Navedeni dokumenti značajni su za razvoj ekološke poljoprivrede u EU obzirom da su svi osmišljeni kako bi, između ostalog, doprinijeli i ostvarenju cilja od najmanje 25% poljoprivrednog zemljišta namijenjenog za ekološku proizvodnju te znatnog povećanja ekološke akvakulture do 2030. godine.

Zastupnici u Europskom parlamentu usvojili su velikom većinom glasova početkom mjeseca Akcijski plan za ekološku poljoprivredu, koji je podijeljen na tri međusobno povezane osi s pomoću kojih bi se trebale ostvariti ambicije u pogledu ciljeva održivog razvoja utvrđenih u zelenom planu. To su: 1. poticanje potražnje i osiguravanje povjerenja potrošača; 2. poticanje prelaska na ekološku proizvodnju i jačanje cijelog lanca vrijednosti; 3. poboljšanje doprinosa ekološkog uzgoja održivosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. svibanj 2022 23:38