ENERGIJA i URBANIZAM

‘Naše zgrade moraju hitno početi proizvoditi energiju i u isto vrijeme biti puno energetski učinkovitije‘

Moramo biti spremni na zimu koja dolazi. To u ovom trenutku nismo niti imamo vizije kako, poručio je Julije Domac na Danima arhitekata

Julije Domac: Pojedinac može doprinijeti promjeni, ali bez politike svari za struku postaju frustrirajuće

 Zeljko Puhovski/Cropix

Usporedno s nezavidnim urbanističkim stanjem u kojem se nalazi većina hrvatskih gradova, nalazimo se u još jednoj nezavidnoj situaciji. Europska unija žurno treba smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima iz Rusije. Hrvatska, zahvaljujući prirodnom potencijalu, ima mogućnosti za puno veće korištenje energije Sunca za proizvodnju energije, bio je jedan od naglasaka izlaganja Julija Domca, ravnatelja Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) na 6. Danima arhitekata koji su održani u Dubrovniku od 7. do 9. travnja. Središnja tema ovogodišnjih Dana arhitekata je “Grad i ljudi”.

Kako javljaju iz REGEA-e, Hrvatska treba mjere koje nisu samo požarne – subvencioniranje cijene energenata koje Vlada provodi ne može trajati dugo. Čeka nas vrlo neizvjesna jesen i zima i krajnji je čas za suštinske i strukturne promjene, istaknuto je.

- Arhitekti znaju svoj posao, znaju koliko je važno poštivati zadane okvire prostora, koliko je važna zelena infrastruktura svakom pojedinom kvartu, no politika je ta od koje kreće. Pojedinac može doprinijeti promjeni, ali bez politike svari za struku postaju frustrirajuće. Strašna je pomisao da se projekt poput studentskog doma u Dubrovniku radio 15 godina i da se tijekom tog vremena dva puta mijenjao Zakon o javnoj nabavi – tako se otežavaju i usporavaju bilo kakve inovativne ideje. Ista je stvar danas s obnovljivim izvorima energije i energetskom učinkovitosti – kazao je dr.sc. Domac.

Dodao je kako se troše znatna sredstva na subvencioniranje povećane cijene energije. Ali to, istaknuo je, neće donijeti veću otpornost na buduće visoke cijene energenata i njihove nagle promjene.

- Upravo zato tim iz REGEA razvija nove koncepte za obiteljske kuće, javne i višestambene zgrade s kojima će izići pred sve ključne donosioce odluka. Naše zgrade moraju hitno početi proizvoditi energiju i u isto vrijeme biti puno energetski učinkovitije. Moramo biti spremni na zimu koja dolazi. To u ovom trenutku nismo niti imamo vizije kako, bavimo se jednokratnim poticajima, tjednim promjenama cijena, maskama i covid mjerama i rekonstrukcijama Vlade - poručio je Domac te dodao kako se ne priča dovoljno o štednji energije i o mjerama energetske učinkovitosti koje mogu već danas pomoći našim građanima.

Poznato je, naveo je, da smanjenje temperature prostora od 10C smanjuje potrošnju prirodnog plina za 7-8%, a na zgrade ukupno otpada 40% potrošnje energije. U takvim uvjetima sunčane elektrane, istaknuo je, moraju postati obveza u priobalju, jednako kao i centralizirana proizvodnja toplinske energije u kontinentalnoj Hrvatskoj. Individualne grijanje na plin mora postati dio povijesti – zbog sigurnosnih, gospodarskih i klimatskih razloga.

Gradovi koji se bore s neredom u gradnji i nedostatkom urbanizma, a posebno Zagreb čiji je centar napustilo 50 % obitelji, Sisak i Petrinja koji još uvijek tragaju za cjelovitim rješenjem i klimatske promjene kojima svjedočimo, kontekst je u kojem su se odvili šesti Dani arhitekata, poručili su iz REGEA-e.

Procjenjuje se da su u Europskoj uniji zgrade odgovorne za 40 posto potrošnje energije i 36 posto emisije CO2, za 35 posto potrošnje građevinskog materijala te za 35 posto proizvodnje otpada u graditeljskom sektoru.

S obzirom da se sektor zgradarstva širi, kako je istaknuto u Direktivi Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada, neumitno se povećava potrošnja energije. Stoga je neophodno smanjenje potrošnje energije i korištenje energije iz obnovljivih izvora u zgradarstvu. Mjerama za poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada, kako je navedeno, trebalo bi uzeti u obzir klimatske i lokalne uvjete te unutarnju klimu prostora i troškovnu učinkovitostost.

Europska unija u međuvremenu je donijela Europski zeleni plan kojim je zacrtala da će Europa do 2050. postati prvi klimatski neutralni kontinent, a nakon što je u lipnju 2021. godine Europski parlament usvojio europski propis o klimi, politička predanost klimatskoj neutralnosti mijenja se u obvezujuću zadaću za EU i države članice. Također povećan je cilj EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. sa 40 posto na najmanje 55 posto, u usporedbi s razinom iz 1990. godine. U srpnju 2021. godine Komisija je predstavila paket „Fit for 55“ kako bi EU mogao postići ambicioznije ciljeve do 2030. godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. kolovoz 2022 06:19