JAPANSKO ISTRAŽIVANJE

Iako je bilo puno istraživanja oko toga fenomena, do sada nije bilo sasvim jasno kako na njega utječu klimatske promjene

Satelitska snimka poplave u Kanadi koja se povezuje s atmosferskim rijekama

 Handout/Afp/Profimedia

Zatopljenje planeta moglo bi povećati intenzitet i broj atmosferskih rijeka, tj. fenomema poznatog i kao ‘nebeska rijeka‘, upozorili su znanstvenici.

Atmosferske rijeke su dugi, uski stupovi vodene pare koji teku nebom i koji skupljaju vlagu iz toplih područja, a zatim je talože u hladnijim područjima. Kada udare u barijeru poput planinskog lanca, to može dovesti do ekstremnih razina kiše ili snijega.

Smatra se da ovaj vremenski fenomen doprinosi oko 20 posto ukupnog protoka vode na Zemlji. No s velikim količinama vode koje se oslobađaju u kratkom razdoblju, one također mogu uzrokovati potencijalno katastrofalne poplave. Vjetar i temperatura također kontroliraju njihovo kretanje - oba čimbenika na koja utječu klimatske promjene.

Iako je bilo puno istraživanja atmosferskih rijeka, nije sasvim jasno kako na njih utječu klimatske promjene. Kako bi saznali više, znanstvenici sa Sveučilišta Tsukuba u Japanu izveli su simulacije koristeći gotovo 60 godina podataka o vremenu. Računalni modeli su pokazali da bi, ako doživimo najgore ishode klimatskih promjena, atmosferske rijeke uzrokovale rekordne količine oborina u Japanu, Tajvanu, sjeveroistočnoj Kini i Korejskom poluotoku.

Premda su podaci u istraživanju ograničeni na istočnu Aziju, istraživači kažu da bi se njihovi nalazi mogli primijeniti i na druge dijelove svijeta. Porast globalnih temperatura znači više vlage u zraku, a atmosferske rijeke time postaju sve veće, intenzivnije i nose veće količine vode.

Vjeruje se primjerice kako je ovaj fenomen odgovoran za dramatične poplave viđene u Britanskoj Kolumbiji u Kanadi krajem 2021.

-Naša otkrića su vjerojatno primjenjiva i na druge regije srednjih geografskih širina gdje interakcije između atmosferskih rijeka i strmih planina igraju glavnu ulogu u oborinama. Primjerice na zapadu Sjevernoj Americi i u Europi- rekao je glavni autor istraživanja, profesor Yoichi Kamae.

Ublažavanje posljedica klimatskih promjena jedno je od temeljnih pitanja kojima se bavi Europski parlament. U lipnju 2021., usvajanjem europskog propisa o klimi Parlament je otvorio put drugim ambicioznim ciljevima, smanjenju emisija stakleničkih plinova u Europi za 55 posto do 2030. i postizanju klimatske neutralnosti do 2050.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. travanj 2024 22:18