U sklopu Greencajt festivala koji se ove godine održava od 3. do 5. lipnja na prostoru stare Tvornice žarulja (TEŽ) i Rougmarin parka održana je panel rasprava naziva "Bye, bye plin".
Kako će se grijati hrvatski građani ove zime? Hoće li energetska i klimatska kriza te rat u Ukrajini dovesti do brže dekarbonizacije hrvatskih gradova? Jesu li rješenje centralizirani toplinski sustavi i obnovljivi izvori energije? Koliko će nas to sve koštati i tko će to sve platiti? Na ta pitanja, kako su izvijestili iz Regionalne energetske agencije sjeverozpadne Hrvatske (REGEA) odgovore su dali panelisti prof. dr. sc. Neven Duić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, dr. sc. Julije Domac, ravnatelj REGEA-e i Marko Biočina iz Jutarnjeg lista.
- Nekada je sintagma bila hrvatska lisnica u hrvatskom džepu, danas je hrvatsko sunce na hrvatskom krovu. Mi smo svi svjesni koliko se promijenila situacija. Nama treba desetak stručnjaka okupljenih oko Energetske strategije kako bi ju revidirali i napravili jedan cjelovit, kratak i jasan akcijski plan. Znamo koja su uska grla u zakodnodavnom i regulatornom okviru koja treba riješiti. Za to nam treba još desetak stručnjaka. I onda nam treba deset dobrih managera da sve to provede i politiku koja će dopustiti da se to sve dogodi. Ako nemamo za to trideset ljudi onda se moramo pomiriti da propadamo, jer vremena nemamo puno – naglasio je dr. Julije Domac.
Dodao je i kako plin ima jednu predvidivu budućnost – u visokoj kogeneraciju ju ima svakako, u kućanstvima nema sigurno. Ističe kako ne treba ništa prodavati već razmišljati kako transformirati gradske plinare u energetske kompanije i zadržati kontakt s kupcima i građanima. Naveo je i kako je subvencioniranje energije jedna tužna priča koju uvijek na kraju plate poduzetnici i građani.
-U realnosti priču odgađamo, subvecioniramo fosilna goriva. Umjesto da razmišljamo u što bi se trebalo uložiti, raditi dugoročno dobar okvir, taj novac je bačen novac. Umjesto da je uložen u desetke sunčanih elektrana on se nepovratno potrošio, a subvencioniranje je isključivo populistički politički potez. Subvencionirati treba ugrožene skupine, a ne sve jednako. Novca ima samo nam pameti nedostaje - zaključio je Domac.
-Taj pojam energetske neovisnosti je dosta profaniran. U posljednje vrijeme uz pojam energetske neovisnosti slušamo i o pojmu energetski HUB. Realno oni nemaju nikakvo značenje. Prije svega treba definirati što to znači energetska neovisnost. Kada o tome govorimo trebamo biti svjesni prema čemu idemo. Mi sigurno ne idemo prema samostalnosti. Mi idemo prema održivosti na EU razini i to je dobro, jer nacionalni interesi vrlo često koče tu samostalnost. U zadnjih desetak godina kad god je Europska komisija išla u novi regulatorni paket kada je plin u pitanju, unutra je bila ideja zajedničke nabave plina. Kada bi ti pregovori došli među države članice ta ideja bi nestala. Jasno je zašto - upozorio je Marko Biočina.
- Hrvatska je zatočenik ruskog plina. Mi smo ovisni o ruskom plinu na razini ugovora oko 70-80% i to je velik problem. S druge strane Hrvatska ima velike potencijale obnovljivih izvora energije. Da nismo imali one koji su to kočili mogli smo imati 100% obnovljivu Hrvatsku. Plinski biznis je uspio zavladati javnim prostorom. Glavna poruka medija je plin je gorivo budućnosti. Ja ga ne vidim kao gorivo budućnosti. Hrvatska ga nema. Električna energija je daleko značajnija u tome pogotovo iz vjetra i solara. Za elektrifikaciju transporta nam treba 20% više električne energije što i nije toliko puno - istaknuo je prof. Neven Duić.
Panelisti su se složili – obnovljivi izvori energije su rješenje i prema njima treba krenuti, poručuju iz REGEA-e.
Dodajmo kako je cilj Europske unije do 2050. postići klimatsku neutralnost kroz europski zeleni plan, a između brojnih zakonodavnih prijedloga koje je Komisija predstavila lani u srpnju u paketu “Fit for 55” je i revizija Direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora. Cilj je udio energije iz obnovljivih izvora u potrošnji energije u Uniji do 2030. godine povećati na 40 %.
Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj izvijestio je početkom tjedna kako je jedan od partnera Greencajt festivala, čija su okosnica panel diskusije, predavanja i radionice o zelenim inicijativama, izložba električnih i hibridnih automobila te dodjela Nacionalne nagrade za okoliš 2022. Green Prix. Cilj događanja, kako su naveli, je dodatno osvijestiti problem klimatskih promjena te naglasiti važnost savladavanja zelenih globalnih izazova, kako na europskoj i međunarodnoj razini, tako i u lokalnim sredinama. Sudionici će se moći informirati o radu i zalaganju Europskog parlamenta za ambiciozno klimatsko zakonodavstvo i ostvarenje cilja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Također će se moći registrirati na platformi Zajednoza.eu EP-a i saznati kako mogu doprinijeti zelenoj europskoj budućnosti.


Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....