Klimatske promjene, urbanizacija i prometno povezivanje područja, zapuštanje poljoprivrednih zemljišta ili njihova prenamjena znatno utječu na život divljih životinja, a nekim ugroženim vrstama prijeti i izumiranje. Odgovornost za izbjegavanje takvog scenarija, kao i za očuvanje bioraznolikosti, prirodnih staništa i funkcionalnih koridora za nesmetane migracije tih životinja je na ljudima. S tim ciljem, u sklopu projekta DINALPCONNECT - Prekogranična ekološka povezanost Alpa i Dinarida, Natura-Jadera javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije s partnerima iz BiH - udrugom Dinarica izrađuje Akcijski plan za unaprjeđenje ekološke povezanosti u pilot regiji Natura 2000 Lisac – NP Una, općina Drvar.

Kako su pojasnili, ekološka povezanost odnosi se na proces nesmetanog protoka gena, migraciju i raspršivanje organizama, kako životinjskih, tako i biljnih vrsta kojima prijeti nestanak staništa. Očuvanjem i stvaranjem koridora ekološke povezanosti, kako naglašavaju, dugoročno se doprinosi ublažavanju negativnih učinaka rascjepkanosti staništa i klimatskih promjena. Cilj projekta na kojem su okupljeni partneri iz sedam država je jačanje transnacionalne i sektorske suradnje kako bi se poboljšala ekološka povezanost Alpa i Dinarida za dugotrajnu zaštitu bioraznolikosti u svijetlu trenutnih i budućih klimatskih promjena.

Na primjeru Natura 2000 područja Lisac i prekograničnog područja Nacionalni park Una i Općina Drvar, Natura-Jadera javna ustanova, kako navode, nastoji potaknuti poboljšanje ekološke povezanosti Dinarida. U fokusu Akcijskog plana su dvije ugrožene životinjske vrste koje žive na području pilot regije, a to su smeđi medvjed (Ursus arctos) i planinski žutokrug (Vipera ursinii), najmanja europska zmija otrovnica.

U svrhu izrade Akcijskog plana održane su radionice u Bihaću i Gračacu. Cilj koji se želi postići je da prekogranična pilot regija Natura 2000 područje Lisac - Nacionalni park Una, ostane zona bogate bioraznolikosti i neometane ekološke povezanosti s posebnim naglaskom na održavanje ekoloških koridora za velike zvijeri te da na tom području ljudi žive u suživotu s divljim životinjama i razvijaju održive oblike poljoprivrede, šumarstva i turizma.

Iz Natura-Jadera javne ustanove informiraju kako su se s obje strane državne granice sudionici radionica usuglasili kako aktivnosti usmjerene na realizaciju postavljenog cilja moraju ići u pravcu informiranja lokalnog stanovništva, posebice poljoprivrednika, pčelara i stočara, o suživotu s velikim zvijerima te načinima zaštite njihove imovine. Požari i ilegalna odlagališta otpada također su zajednički problem u cijeloj pilot regiji, a rješenje tog problema sudionici vide u edukaciji lokalnog stanovništva i turista, ali i strožem kažnjavanju počinitelja.

Na radionici u Gračacu, gdje je domaćin bila Natura-Jadera, sudjelovao je 21 dionik, a stručno izlaganje o smeđem medvjedu iznio je dr. med. vet. Slaven Reljić s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.

Lisac je, pojašnjavaju, zaštićeno područje ekološke mreže Natura 2000 temeljem Direktive o staništima EU-a zbog potrebe zaštite istočnomediteranskih suhih travnjaka (Scorzoneratalia villosae). Dio je pilot regije projekta DINALPCONNECT, a smješten je sjeveroistočno od općine Gračac i sjeverozapadno od Dinare. Na tom velikom području nema izgrađenih cesta niti naselja, obogaćeno je s nekoliko vrhova visine između 1200 i 1400 metara nadmorske visine i nalazi se direktno na dinarsko-alpskom putu.

Na radionici je istaknuto kako je područje Natura 2000 Lisac važno jer je spojna točka u koridoru NP Una - Velebit - Dinara i Livanjsko polje. Za potrebe ovog projekta napravljena su istraživanja, a mjerila se veličina travnjačkih prostora, sociološko ekonomskih faktora, odnosno koliko je povećanje ili smanjenje stoke na tom području, koliko je OPG-a i drugih poljoprivrednih gospodarstava te kolika je udaljenost područja od vode, naselja i cesta, odnosno pristupačnost. Sve to važno je za očuvanje bioraznolikosti na tom području kao i koridora za nesmetanu migraciju životinja, naglašeno je na radionici.

Također je rečeno kako su se relevantni podaci o najpogodnijim staništima smeđeg medvjeda prvenstveno temeljili na kretanjima uhvaćenih i ogrlicama označenih životinja te se pokazalo kako migriraju i do 50 kilometara od mjesta hvatanja.

Na radionici se moglo čuti i kako smeđi medvjed sve kraće hibernira upravo zbog klimatskih promjena, ali i da Hrvatske šume surađuju s lokalnim lovozakupcima te strogo vode računa da se sječa ne obavlja u blizini brloga. Na taj se način, kako je kazao Igor Hak upravitelj Šumarije Gračac, osigurava nesmetano hiberniranje, kretanje, hranjenje i razmnožavanje smeđeg medvjeda koji je u Hrvatskoj strogo zaštićena vrsta, ali ujedno i lovna divljač, navode iz Natura-Jadere.

Projekt DINALPCONNECT sufinanciran je iz programa „INTERREG V-B Adriatic-Ionian Cooperation Programme (ADRION)“. Nositelj projekta je Poljoprivredni institut Slovenije, a projektni partneri su Udruga BIOM i Natura-Jadera JU (Hrvatska), Poljoprivredni institut Slovenije i Šumarska služba Slovenije (Slovenija), EURAC (Centar za visoko obrazovanje i istraživanja) i Park prirode Prealpi Giulie (Italija), Udruga CENER 21 i Udruga DINARICA (Bosna i Hercegovina), Vijeće za šumarstvo Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore (Crna Gora), Development Solutions Associates (Albanija) i Poljoprivredno sveučilište u Ateni (Grčka). Ukupna vrijednost projekta je 1.344.472,80 eura, a njegova provedba traje od 1. ožujka 2020. do 31. kolovoza 2022. godine.

Europski parlament proglasio je klimatsku i ekološku krizu u studenom 2019. godine, te se obvezao žurno poduzeti konkretne mjere potrebne za borbu protiv te prijetnje i za njezino obuzdavanje dok nije prekasno. Budući da su gubitak biološke raznolikosti i klimatske promjene međusobno povezani te negativno utječu jedan na drugog, jednaka su prijetnja životu na našem planetu te je, stoga, ta dva problema potrebno hitno rješavati zajedno, naglašeno je u Rezoluciji Europskog parlamenta od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote.

Istaknuto je kako priroda propada brzinom i u razmjerima koji su dosad neviđeni u ljudskoj povijesti, a procjenjuje se da je u svijetu milijun vrsta izloženo riziku od izumiranja. Komisija navodi da samo 23 % vrsta i 16 % staništa iz direktiva EU-a o prirodi ima povoljan status.

Parlament smatra da je važno uzeti u obzir biogeografske regije i usvojiti pristup zaštićenih područja na svim razinama uprave koji uključuje države članice koje ocjenjuju potrebu za financijskom potporom i kompenzacijskim mjerama u kontekstu određivanja zaštićenih područja, te naglašava da je potrebno uključiti sve relevantne dionike, uključujući vlasnike zemljišta.