S obzirom na to da su kroz povijest bile najveći svjetski proizvođač stakleničkih plinova, Sjedinjene Američke Države imaju jasnu obvezu pomoći svijetu u smanjenju emisija štetnih plinova i prelasku planeta na čistu, obnovljivu energiju. Ipak, posljednji potezi američke administracije sugeriraju kako se to unatoč prvotnim najavama, neće dogoditi. Tako tvrde iz neprofitne organizacije Food & Water Watch, koja ima sjedište u Washingtonu i Los Angelesu.
Kao i drugi svjetski lideri, američki predsjednik Joe Biden javno je usvojio cilj o smanjenju emisija stakleničkih plinova. No njegovi postupci pokazuju nešto sasvim drugo. Od kada je Biden preuzeo dužnost, Food & Water Watch marljivo prati komentare i zakone o klimi i energiji koje su izdali Biden i njegovi članovi kabineta. Rezultati su jasni; oni nemaju namjeru krenuti u borbu protiv klimatskih promjena, smatraju iz Food & Water Watcha.
Bidenovo obećanje da će zabraniti novo bušenje i fracking na saveznom teritoriju, trebao je biti prvi korak nove američke klimatske politike.
Ipak, otkako je preuzeo dužnost, Bidenov odjel za unutarnje poslove odobrio je više od 2000 novih dozvola za bušenje i fracking na saveznom zemljištu. Osim toga, ekolozi su ostali šokirani što je Bidenova administracija podržala Trumpov plan za kreiranje novih naftnih bušotina na Aljasci.
Europski zakoni, kao i postupci Europskih parlamentaraca, ekolozima i znanstvenicima daje više nade u bolje sutra. U travnju 2021. zastupnici su postigli dogovor s Vijećem o obvezi EU-a za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine. Parlament je 24. lipnja usvojio novi propis o klimi, koji povećava trenutni cilj smanjenja emisija za 2030. s 40 na 55 posto, a zahvaljujući njemu cilj klimatske neutralnosti do 2050. postaje pravno obvezujući. Kao što je predložio Parlament, osnovat će se neovisni Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene koji će ocjenjivati dosljednost politika i pratiti napredak. Pet država članica EU-a i zakonski je definiralo postizanje klimatske neutralnosti: Švedska planira imati nultu stopu emisija do 2045., a Danska, Francuska, Njemačka i Mađarska do 2050.
