Znanstvenici sa Sveučilišta Bayreuth nedavno su tako otkrili kako je na urbanom prostoru Maldiva u prosjeku 48 posto manje vrsta kukaca nego na nenaseljenim otocima, dok je na otocima s turističkim resortima evidentirano čak 66 posto manje vrsta kukaca. Istraživački tim sa njemačkog Sveučilišta Bayreuth izvijestio je o svojim nalazima u časopisu "Royal Society Open Science".
Njihov zaključak glasi: turizam i urbana naselja izravno su povezani s ogromnim padom vrsta insekata na oceanskom otočju. To otočje čini tek nešto više od dva posto Zemljine kopnene mase, no istodobno ti otoci su dom čak petini svih poznatih životinjskih i biljnih vrsta i gotovo polovici svih ugroženih vrsta.
-Životinjske i biljne vrste koje je donio čovjek dugo vremena smatrale su se glavnim čimbenikom smanjenja biološke raznolikosti na otocima. Međutim, porast stanovništva na naseljenim otocima, rezultirajuća urbanizacija, ali i sve veći turistički razvoj otoka dovode do novih potencijalnih prijetnji otočnim ekosustavima. Slijedom toga, željeli smo detaljnije istražiti kako urbanizacija i turizam utječu na biološku raznolikost tropskih atolskih otoka- objasnio je Sebastian Steibl, glavni autor nove studije, te dodao kako je drastičan pad raznolikosti insekata uzrokuje upotreba pesticida.
Kakve će točne dugoročne posljedice smrtnost insekata na tropskim otocima imati još uvijek je neizvjesno. I ovdje, kao i na kopnu, kukci, rakovi i drugi člankonošci obavljaju važne ekološke funkcije
-Naša nova otkrića pružaju jasne dokaze o dalekosežnim ekološkim posljedicama povećanja upotrebe zemljišta na tropskim otocima za ljudske potrebe. Posljedice i utjecaje dokumentiranog smanjenja raznolikosti insekata na otočne ekosustave potrebno je detaljnije istražiti u daljnjim studijama koje će uslijediti“, rekao je vođa tima, prof.dr. Christian Laforsch.
Tijekom glasanja na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u lipnju 2021. o novoj Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. zastupnici su zatražili hitnu reviziju te inicijative. Traže ambicioznije praćenje oprašivača na razini cijele EU s jasnim ciljevima i pokazateljima. Složili su se s ciljevima Komisije za smanjenje upotrebe opasnijih i kemijskih pesticida za 50 posto.
Inače, novom strategijom o bioraznolikosti do 2030. koja je dio Europskog zelenog plana, a koju je Europski parlament usvojio u prvoj polovici lipnja, Europska unija postavlja nove ciljeve u ovom desetljeću. To uključuje proširenje postojeće mreže zakonski zaštićenih područja kako bi se pokrilo najmanje 30 posto kopnenog i morskog područja EU-a, te postavljanje pravno obvezujućih ciljeva EU za obnovu prirode i degradiranih ekosustava.
