ISTRAŽIVANJE BLIZANACA

Znanstvenici s Nacionalnog sveučilišta u Singapuru proučavali su koliko vremena blizanci provode u prirodi, u usporedbi jedni s drugima. i otkrili da dijele sličnu razinu želje da budu u prirodi.

Ilustracija

 Innocenti/Imagesource/Profimedia

Čovjekova ljubav prema prirodi djelomično je naslijeđena, pokazalo je opsežno istraživanje blizanaca.

Znanstvenici s Nacionalnog sveučilišta u Singapuru proučavali su koliko vremena blizanci provode u prirodni. u usporedbi jedni s drugima. i otkrili da dijele sličnu razinu želje da budu u prirodi.

-Razlog zašto smo ovo odlučili proučavati kod blizanaca je taj što smo mogli procijeniti nasljednost na temelju genetskih sličnosti kod jednojajčanih blizanaca (100%) naspram genetskih sličnosti kod neidentičnih blizanaca (50%). Ako je neka osobina, kao što je želja za životom u prirodi,zastupljenija kod jednojajčanih nego neidentičnih blizanaca, to će onda sugerirati kako je osobina nasljedna- rekla je Chia-chen Chang, voditeljica istraživanja.

Istraživači su ispitali 1153 parova blizanaca – identičnih i neidentičnih. Blizanci su zamoljeni da ocijene svoje poznavanje i želju da budu u prirodi te koliko često posjećuju parkove i šume.

Studija, objavljena u Plos Biology, pokazala je da su identični blizanci, koji dijele gotovo 100% svojih gena, sličniji jedni drugima u svojoj orijentaciji prema prirodi i učestalosti posjećivanja prirode u usporedbi s bratskim (dizigotnim) blizancima, koji dijele oko 50% svog genetskog materijala. No jednako tako istraživanje je pokazalo da s godinama pada i utecaj gena, a raste

Dok su prethodne studije pokazale da provođenje vremena u prirodnim prostorima poboljšava mentalno zdravlje,sada je pak utvrđeno da se to razlikuje od osobe do osobe., te kako je tu riječ prvenstveno o genetskoj komponenti.

Autori su dodali i da je potrebno raznoliko urbanističko planiranje kako bi se svima omogućio pristup prirodnim prostorima – i pogodnostima koje oni nude.

Europski parlament snažno podupire ciljeve EU-a u pogledu zaštite najmanje 30 posto morskih i kopnenih područja EU-a, koja obuhvaćaju dovoljno raznolik raspon staništa i ekosustava kao što su šume, močvarna područja, tresetišta, travnjaci i obalni ekosustavi, i stroge zaštite najmanje 10 posto morskih i kopnenih područja EU-a, uključujući sve preostale primarne šume i prašume te druge ekosustave bogate ugljikom. Ujedno naglašava da bi ti ciljevi trebali biti obvezujući i da bi ih države članice trebale provoditi na nacionalnoj razini, u suradnji s regionalnim i lokalnim vlastima te u skladu sa znanstveno utemeljenim kriterijima i potrebama biološke raznolikosti, uzimajući u obzir razlike u veličini i udjelu prirodnih područja u svakoj državi članici te regionalne i lokalne okolnosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. travanj 2024 00:10