ENERGETSKA TRANZICIJA

‘Obnovljiva energija može ojačati gospodarski oporavak Hrvatske. Imamo sunce, vjetar...‘

Jedan od prioriteta zelene tranzicije jest lakše prevladavanje lošeg ekonomskog stanja uzrokovanog covidom-19
Ilustracija, vjetroelektrane
 Nikolina Vukovic Stipanicev/Cropix

Zelena energija omogućava veću održivost otoka te potiče razvoj domaćeg gospodarstva, istaknuto je u četvrtak na virtualnoj edukaciji o energetskoj tranziciji, održanoj u organizaciji hrvatske inicijative Pokret otoka.

Na webinaru o energetskoj tranziciji  je Maja Pokrovac, direktorica gospodarskog udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), govorila je o važnosti prirodnih resursa koje Hrvatska posjeduje, no ne iskorištava dovoljno.

“Hrvatska ima i sunce, i vjetar, i geotermalne izvore tj. sve oblike održive i domaće energije. (…) Otoci su idealna priča za energetsku tranziciju”, rekla je Pokrovac, dodavši da nam je upravo korona kriza pokazala da su zemlje primorane ulagati u vlastite resurse.

“Obnovljiva energija mogla bi ojačati gospodarski oporavak od krize. Primjerice, stavljanjem solara na krovove, automatski bi se otvorila nova radna mjesta”, izjavila je čelnica OIEH-a.

Kao glavne prednosti korištenja obnovljivih izvora energija, Pokrovac navodi smanjenje ovisnosti o uvozu energenata, povećanje konkurentnosti, razvoj poduzetništva i otvaranje novi radnih mjesta, diversifikaciju proizvodnje energije, implementaciju inovativnih tehnologija, ulaganje u ruralna područja te razvoj otočnih zajednica.

Energija u rukama

Jedan od prioriteta zelene tranzicije jest lakše prevladavanje lošeg ekonomskog stanja uzrokovanog covidom-19, a “otpornost prema krizi postižemo tako da se oslanjamo na domaće resurse”, tvrdi direktorica Udruženja.

“Proizvodnja na mjestu potrošnje; to je ono što želimo postići. To je ta budućnost kojoj se moramo okrenuti - da svaki čovjek ima energiju u svojim rukama”, zaključila je Pokrovac.

Europski mehanizam za oporavak i otpornost država članica usmjeren je na pružanje financijske potpore javnim investicijama i reformama koje osnažuju gospodarstvo zemalja, a njime je između ostalog određeno da se minimalno 37% sredstava mora utrošiti na zaštitu klime.

“Hrvatskoj je dostupno oko 6 milijardi eura, što je više od 11% BDP-a; toliki visoki udio nema niti jedna druga država EU te tu priliku moramo iskoristiti na najbolji mogući način”, kazala je Pokrovac komentirajući Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2023.

Državni detaljni plan reformi i ulaganja u svrhu oporavka predstavlja uvjet za korištenje sredstava iz Europskog mehanizma, a članice ga moraju dostaviti Komisiji do travnja 2021. godine.

Klimatska neutralnost

Ekološka i energetska tranzicija prema klimatskoj neutralnosti jedna je od strategija Europskog zelenog plana (Green Deal) kojim se Europska unija zalaže za smanjenje emisija stakleničkih plinova, borbu protiv klimatskih promjena te investiranje u zelene tehnologije.

Države članice EU i Komisija prijedlogom prvog europskog propisa o klimi nastoje u zakonodavstvo uključiti cilj smanjenja neto emisija za najmanje 55 posto do 2030. godine u odnosu na 1990. te žele kolektivno postići klimatsku neutralnost do 2050.

Europska unija Green deal predstavila 2019. godine i da plan sadržava okvirni plan s mjerama za unapređenje učinkovitog iskorištavanja resursa prelaskom na čisto kružno gospodarstvo te za zaustavljanje klimatskih promjena, obnovu biološke raznolikosti i smanjenje onečišćenja.

Zastupnici Europskog parlamenta podržali su u siječnju prošle godine Europski zeleni plan koji je, kako smatraju, ambiciozan plan održivog ulaganja kojim će se olakšati financijska opterećenja u tom procesu.

Parlament je izrazio želju da budući zakon o klimatskim promjenama bude ambiciozniji u pogledu ciljeva smanjenja emisija do 2030. (55 % do 2030. u odnosu na 1990., umjesto „najmanje između 50% i 55%”, kao što je predložila Komisija).

- Parlament je velikom većinom podržao prijedlog Komisije za Zeleni plan i pozdravlja činjenicu da će postojati dosljednost između politika Unije i ciljeva Zelenog plana. Na poljoprivredu, trgovinu i gospodarsko upravljanje te ostala područja politika morat će se sada gledati i analizirati imajući na umu Zeleni plan - kazao je predsjednik Odbora za okoliš Pascal Canfin.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. srpanj 2021 23:40