Svjetski meteorološki dan koji se obilježava 23. ožujka ove je godine posvećen temi Ocean - naša klima i vrijeme. Time se slavi usmjerenost Svjetske meteorološke organizacije (WMO) na povezivanje oceana, klime i vremena unutar Zemljinog sustava.
- WMO-ov godišnji izvještaj o globalnom stanju klime pokazuje da je prema mjerenjima 2020. godina bila jedna od tri najtoplije, unatoč hlađenju El Niñe u Tihom oceanu. Proteklo desetljeće od 2011. do 2020. bilo je najtoplije otkad postoje mjerenja. Toplina oceana je na rekordnim razinama, a zakiseljavanje oceana se nastavlja. Morski se led topi. Stopa povišenja morske razine se ubrzala. Tijekom prošle godine vidjeli smo produžena sušna razdoblja koja su produljila sezonu požara diljem svijeta. Razorni požari u Australiji, na primjer, povezani su s temperaturama oceana što je utjecalo na pojave jakih suša. Visoke temperature oceana potaknule su rekordnu sezonu Atlantskih uragana te neobično intenzivne tropske ciklone u Indijskom oceanu te Južnom Pacifiku. – rekao je Petteri Taalas, generalni tajnik WMO-a.
Ove je godine započelo i UN-ovo Desetljeće znanosti o oceanima za održivi razvoj (2021. – 2030.). Naravno, oceani su od ključne važnosti za Europsku uniju i svijet. Čisti oceani dom su bogatoj biološkoj raznolikosti, djeluju kao regulatori klime, nude sigurnost hrane i doprinose europskom gospodarstvu s prometom od 566 milijardi eura, osiguravajući radna mjesta za gotovo 3,5 milijuna ljudi. Europska je komisija u lipnju 2020. godine donijela izvješće o Okvirnoj direktivi o pomorskoj strategiji ( Direktiva 2008/56/EZ). Ta je Direktiva u Europskom parlamentu usvojena 2008. godine i jedan od glavnih zakonodavnih akata kojima se štite i čuvaju morska bioraznolikost i morska staništa.
U izvješću Europske komisije je utvrđeno da je okvir EU-a za zaštitu morskog okoliša jedan od najsveobuhvatnijih i najambicioznijih u cijelom svijetu, ali da i dalje postoje problemi kao što su višak hranjivih tvari, podvodna buka, plastični otpaci i druge vrste onečišćenja te neodrživi ribolov. doprinijela je boljem razumijevanju pritisaka i utjecaja ljudskih aktivnosti na more te njihovih posljedica za morsku bioraznolikost, staništa i ekosustave.
Znanje stečeno provedbom Direktive bilo je, primjerice, temelj za donošenje Direktive o plastici za jednokratnu upotrebu. Komisija je lani u lipnju samo predstavila izvješće o provedbi (jer to je obveza iz same Direktive). U izvještaju se navodi da se u zaštiti pomorskog okoliša naglasak treba staviti na borbu protiv zagađenje plastikom, raznim drugim zagađivačima, identificira se kao problematičan i prekomjerni ulov ribe te ukazuje na neodržive ribolovne prakse.
