Ulaganjem u obnovu rijeka, jezera, močvara i tresetišta ulažemo u klimatski otpornu budućnost, podsjeća svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF povodom Svjetskog dana vlažnih staništa.
- Od rijeka i jezera, do močvara i laguna, vlažna staništa kritična su za opstanak ljudi i prirode. Ipak, prema Izvještaju o stanju planeta svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF, od 1970. godine izgubili smo trećinu svjetskih vlažnih staništa, koja nestaju tri puta brže nego šume – ističu.
Kako navode, ovogodišnji Svjetski dan vlažnih staništa, uz slogan “Cijeni, čuvaj, obnovi – voli”, upozorava na važnost vlažnih staništa i poziva čelnike na hitnu zaštitu, očuvanje i obnovu jezera, rijeka, močvara i tresetišta. Iskorištavanje, devastacija i ustaljen način upravljanja rijekama, ulaganje u štetne projekte i kontinuirana primjena već utvrđenih štetnih praksi moraju postati prošlost, kako bi se otvorila vrata za primjenu rješenja zasnovanih na prirodi.
- Moramo očuvati i obnoviti ključna slatkovodna staništa diljem naše regije. Velik uspjeh postignut je prošle godine kada je UNESCO proglasio 5-državni rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, Europsku Amazonu, na čijem smo proglašenju radili s brojnim partnerskim organizacijama i institucijama preko dva desetljeća. Ipak, istinski ćemo ga zaštititi samo ako napustimo neodržive prakse i povećamo ulaganja u obnovu slatkovodnih sustava, koji su nam ključni saveznici u borbi protiv klimatskih promjena - ističe Zoran Mateljak iz WWF Adrije.
Podsjećaju i kako je UN prošle godine proglasio početak "Desetljeća obnove ekosustava". Riječ je o globalnoj inicijativi sprječavanja, zaustavljanja i uklanjanja štete nanijete ekosustavima, ali i poziv svima da budu dio generacije obnove i glasovi za zaštitu staništa koja nam osiguravaju izvore pitke vode, hrane, ali i podršku u aktivnostima koje su bitne za rast i razvoj zajednica koje su u suživotu sa njima.
Prvi Svjetski dan vlažnih staništa, pojašnjavaju, obilježio se potpisivanjem Ramsarske konvencije 1971. godine, u istoimenom gradu u Iranu. Tada je preko 160 država potpisalo Konvenciju o zaštiti vlažnih staništa od međunarodnog značaja, naročito kao staništa ptica močvarica. Dan Ramsara obilježava se od 1997. godine, a Hrvatska je jedna od zemalja potpisnica Konvencije i u njoj se nalazi pet ramsarskih područja.
Dodajmo kako Europski parlament u svojoj rezoluciji od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote, snažno podupire ciljeve EU-a u pogledu zaštite najmanje 30 posto morskih i kopnenih područja EU-a, koja obuhvaćaju dovoljno raznolik raspon staništa i ekosustava kao što su šume, močvarna područja, tresetišta, travnjaci i obalni ekosustavi, i stroge zaštite najmanje 10 posto morskih i kopnenih područja EU-a, uključujući sve preostale primarne šume i prašume te druge ekosustave bogate ugljikom. Parlament naglašava da bi ti ciljevi trebali biti obvezujući i da bi ih države članice trebale provoditi na nacionalnoj razini, u suradnji s regionalnim i lokalnim vlastima.
U toj strategiji koja je dio europskog zelenog plana kojim se želi postići klimatska neutralnost do 2050., Parlament ističe da države članice moraju osigurati očuvanje područja mreže Natura 2000 i održavanje ili obnovu povoljnog stanja očuvanosti zaštićenih vrsta i staništa te poziva na potpunu provedbu Direktive o staništima kako bi se mjere očuvanja uskladile s najnovijim tehničkim i znanstvenim napretkom.
