COP27

Opasno okruženje: klimatski summit u Egiptu 2022. već izaziva strah i zabrinutost

Arapska mreža za informacije o ljudskim pravima procjenjuje da je 65.000 političkih zatvorenika trenutno u egipatskim zatvorima.

Prosvjedi u Egiptu, 2011

 James May/Alamy/Profimedia

Egipat će sljedeće godine ugostiti klimatski summit Cop27. Ali izbor Egipta izazvao je zabrinutost. Od dolaska na vlast vojnim udarom 2013., egipatski predsjednik Abdel Fatah al-Sisi zaslužan je za najdublje kršenje građanskih prava u modernoj povijesti Egipta. Arapska mreža za informacije o ljudskim pravima procjenjuje da je 65.000 političkih zatvorenika trenutno u egipatskim zatvorima. Kritičari, od političara do građana koji objavljuju komentare na društvenim mrežama, pa čak i članovi malih grupa koje prosvjeduju protiv poskupljenja metroa u Kairu, bivaju privedeni i zatvoreni zbog optužbi za terorizam.

-Mislim da političko okruženje Egipta i njegova specifična situacija sugeriraju da postoji mnogo razloga za zabrinutost”, rekao je Timothy Kaldas iz Instituta za bliskoistočnu politiku Tahrir, istraživačkog centra u Washingtonu.

Kaldas je ukazao na zastrašivanje, nadzor i u nekim slučajevima fizičko uznemiravanje usmjereno prema aktivistima kada su prije dvije godine nazočili 64. sjednici Afričke komisije za ljudska i narodna prava u Sharm el-Sheikhu. -Dok je ugošćavanje klimatskog summita na globalnom jugu od vitalne važnosti, postoji mnogo boljih lokacija za njegovo održavanje domaćina od Egipta- zaključio je Kaldas.

Egipatski aktivist za zaštitu okoliša, koji je tražio da ostane neimenovan, rekao je, pak, da će rezultat egipatske gotovo desetljeće duge zabrane uličnih prosvjeda i suzbijanja političkog organiziranja rezultirati time da akteri civilnog društva i potencijalni prosvjednici koji posjećuju Egipat zbog summita neće moći stupiti u vezu s lokalnim organizacijama, jer bi to moglo ugroziti egipatske aktiviste .

Europski parlament se zalaže za ambicioznije zakonodavstvo EU-a o klimi i bioraznolikosti te je 28. studenog 2019. godine proglasio klimatsku krizu. U lipnju 2021. godine Parlament je usvojio Europski zakon o klimi. Njime se politička predanost klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. iz Europskog zelenog plana mijenja u obvezujuću zadaću za EU i države članice. Također povećava se cilj EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. sa 40% na najmanje 55%, u usporedbi s razinom iz 1990. godine. U srpnju 2021. godine Komisija je predstavila paket „Fit for 55“ kako bi EU mogao postići ambicioznije ciljeve do 2030. godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. svibanj 2022 12:59