U konferencijskoj sobi bez prozora u londonskoj četvrti Canary Wharfu, desecima rudarskih rukovoditelja, bankara i državnih dužnosnika predstavljen je jedinstven uvid u to kako "profitirati u eri nove zlatne groznice koja uskoro počinje ", piše Guardian.
Ono čemu se nadaju skriva se daleko na dnu Tihog oceana, gdje se 4000 metara ispod površine nalaze trilijuni grumena veličine krumpira rijetkih elemenata, kako vjeruju, vitalnih za pogon sljedeće generacije električnih automobila. Riječ je o manganu, a rudarske tvrtke nadaju se da bi globalna pravila koja bi omogućila industrijsko rudarenje dubokog mora za prikupljanje ulova mogla biti uspostavljena već u srpnju 2023.
Međutim, aktivisti za zaštitu okoliša upozorili su da bi rudarenje metala bilo “opasno”, “nepromišljeno” i nanijelo “nepovratnu štetu” malo poznatim ekosustavima. Jedna procjena sugerira da je 90% dubokomorskih vrsta s kojima se istraživači susreću potpuno novo i time neistraženo.
Louisa Casson, aktivistica Greenpeacea, kritizirala je industriju zbog vođenja konferencije, kao i banke zbog razmatranja ulaganja u "opasne i nepotrebne" projekte kako bi "ostvarile brzu dobit".
-Ova destruktivna nova industrija želi pocijepati ekosustav koji tek počinjemo razumijevati. Jedini cilj im je brzi profit dok će naši oceani i milijarde ljudi koji se oslanjaju na njih snositi troškove- rekla je Casson.
Grumene u zoni Clarion-Clipperton između Havaja i Meksika prvi je otkrila posada HMS Challengera 1875. godine, ali tek je nedavni razvoj podvodne robotike omogućio eksploataciju tih metala.
Organizacija povezana s UN-om koja nadzire kontroverznu novu industriju dodijelila je licence tvrtkama za istraživanje tog područja, ali rudarenje još nije započeto. To bi se, međutim, uskoro moglo promijeniti, budući da je malena pacifička otočna država Nauru pokrenula "pravilo od dvije godine", dajući Međunarodnoj upravi za morsko dno (ISA) dvije godine za provedbu propisa koji reguliraju industriju. Time je postavljen rok za usvajanje plana do 9. srpnja 2023. godine.
Konferencija u Londonu
-Zlatna groznica u dubokom moru mijenja igru", stajalo je na oglasima za dvodnevnu konferenciju Deep Sea Mining Summit 2022. održanoj u hotelu Hilton u londonskoj četvrti Canary Wharf, za koju je kotizacija stajala 1195 funti, a sve s ciljem kako bi “nakon godina pregovora i lažnih početaka, dubokomorsko rudarenje konačno krenulo“.
“Dok ulazimo u eru rudarenja dubokog oceanskog dna, rudarske tvrtke rade na prevladavanju izazova, a otočne zemlje u razvoju, to promatraju sa zanimanjem. Kako potražnja za baznim metalima i mineralima raste sve više od onoga što smo u mogućnosti pružiti, novi tehnološki i tehnički razvoji pomažu nam u vođenju ove nove industrije.”, zaključeno je na konferencije.
Ebbe Hartz, geolog u Aker BP-u, norveškoj tvrtki za istraživanje nafte u vlasništvu British Petrola, rekao je da bi rudarenje metala s morskog dna na kraju moglo postati bušenje nafte, no ističe kako je problem kako pronaći [metale], jer nemaju puno podataka." Hartz je rekao i da bi prikupljanje podataka strojnim učenjem bilo ključno za uspjeh ovakvog rudarenja.
Eleanor Martin, partnerica u odvjetničkoj tvrtki Norton Rose Fulbright koja savjetuje banke o financiranju offshore projekata, rekla je na konferenciji da su globalne banke “izrazito spremne” ulagati u projekte dubokomorskog rudarstva jer predviđaju da će cijena litija i kobalta potrebnih za baterije električnih automobila nastaviti rapidno rasti
-Da bismo napravili broj električnih automobila koji će nam trebati, trebat će nam mnogo više ovih metala- dodala je Martin.
Katherine Reece Thomas, izvanredna profesorica prava i direktorica međunarodnog javnog prava na Cityju, sveučilištu u Londonu, upozorila je pak industriju da mora učiniti više kako bi pridobila javno mnijenje prije nego što planira započeti rudarenje oceana.
Veliki igrači i ekolozi skeptični
Jessica Battle, koja vodi WWF-ovu kampanju No Deep Seabed Mining, mnogo je manje uvjerena u dugoročnu korist ove ideje.
-Iskopavanje dubokog dna je vrlo rizično i nanijet će nepovratnu štetu oceanu, njegovom životu i njegovoj sposobnosti da pomogne u ublažavanju klimatskih promjena. Ulaganje u tako izrazito neodrživu industriju u vrijeme kada moramo smanjiti svoj otisak u svijetu prirode je neodgovorno.Svaki kratkoročni poticaji koji se nude daleko su veći od dugoročnih prednosti zdravog oceana i stoga WWF i drugi pozivaju na globalni moratorij na eksploataciju dubokog morskog dna. Alternativna rješenja već postoje – inovacije, recikliranje i popravci mogu zadovoljiti potrebe industrije za sirovinama bez otvaranja morskog dna za rudarenje- poručila je Battle.
Gore spomenuta Casson, iz Greenpeacea, naglasila je i kako je "zadovoljna što najveći igrači u sektoru električnih automobila i tehnologije, uključujući Microsoft, Google, Volvo, BMW i Samsung, obvezuju se da neće koristiti minerale iz dubina oceana u svojim proizvodima".
Dodajmo još kako Europska unija želi da električna vozila imaju tržišni udio od 35 posto u prodaji novih automobila i kombija do 2030. i 20 posto do 2025. godine.
Zastupnici Europskog parlamenta predložili su postavljanje višeg cilja za smanjenje emisija štetnih plinova u EU za nove automobile za 40 posto do 2030. godine (u usporedbi s 30% Europske komisije do 2021.), s ciljem od 20 posto do 2025. Slični ciljevi postavljeni su i za nove kombije.
