Smanjenje ugljičnog dioksida neće biti dovoljno za rješavanje klimatske krize. Ako se ne smanje emisije metana, neće se usporiti niti rast globalnih temperatura, upozorili su stručnjaci.
Panel vodećih klimatskih znanstvenika (IPCC) sljedećega ponedjeljka objavit će šesto izvješće o procjeni ljudskih aktivnosti na klimatske promjene i globalno zagrijavanje. Zaključak tog opsežnog rada otprilike glasi; sve brže trčimo ka klimatskoj kataklizmi.
Jedna od ključnih stavki ovoga izvješća bit će upozorenje kako metan igra sve veću ulogu u pregrijavanju planeta. Plin bogat ugljikom, nastao uzgojem životinja (ponajviše goveda), iz bušotina plina nastalog iz škriljevca, ali i iz loše obavljene ekstrakcije nafte i plina tradicionalnim načinima, zagrijava svijet daleko učinkovitije od ugljičnog dioksida, te ima potencijal zagrijavanja čak 80 puta veći od CO2.
“Smanjenje metana vjerojatno je jedini način da se zaustavi porast temperature za 1,5 ° C, točke nakon koje vjerojatno dolazi do nepovratnog porasta ekstremnih vremenskih nepogoda. Moramo promptno reagirati“, poručio je Durwood Zaelke, predsjednik Instituta za upravljanje i održivi razvoj i vodeći recenzent za IPCC.
Prošle je godine emisija metana porasla za rekordnu količinu, piše u programu UN-a za okoliš, a satelitski podaci otkrivaju da su neki od ključnih izvora metana ruske naftne i plinske bušotine. Plin se, naime, može relativno sigurno vaditi konvencionalnim načinom bušenja, ali uz korištenje suvremenih tehnika koje onemogućuju značajne emisije metana. No, dok se čak i države poput Katara brinu o emisijama metana, Rusija, koja je potpisnica Pariškog sporazuma o klimi iz 2015., uložila je vrlo malo napora da smanji emisije.
Metan se također proizvodi taljenjem permafrosta, a bilo je i naznaka da bi sibirski toplinski val mogao povećati emisiju plina. Međutim, vjeruje se da je nastanak velikih emisija iz vječnog leda još uvijek daleko ispred nas dok se emisije metana iz poljoprivrede i industrije mogu i moraju riješiti danas.
Europski parlament pozdravio je strategiju EU-a za metan. Iz Parlamenta podsjećaju kako je ključno brzo uvesti sustave za praćenje emisija metana koji se oslanjaju na tehnologije satelitskog promatranja poput onih razvijenih u okviru programa Copernicus, te poziva Komisiju da predloži mjere za daljnje smanjenje emisija metana u energetskom sektoru.
Jedan od prioriteta strategije poboljšati jest mjerenje emisija metana i izvješćivanje o njima. Razina praćenja trenutačno se razlikuje među sektorima, državama članicama i ostalim zemljama. Kako bi se smanjile emisije metana u energetskom sektoru, predložit će se obvezne mjere za poboljšanje otkrivanja i otklanjanja curenja u plinskoj infrastrukturi te će se razmotriti uspostava zakonodavnog okvira kojim bi se zabranila praksa spaljivanja na bakljama i ispuštanje u atmosferu. U dijalogu sa svojim međunarodnim partnerima, Komisija će utvrditi i moguće standarde, ciljeve i poticaje za uvoz energije u EU te načine njihove provedbe.
