RECIKLIRANJE OTPADA

Ovo su osnovne informacije koje biste trebali znati o elektroničkom i električnom otpadu u EU

Više od polovine prikupljenog e-otpada u EU čine veliki kućanski uređaji, poput perilica rublja i električnih štednjaka
Ilustracija
 Iain Masterton/Alamy/Alamy/Profimedia

Perlica rublja, mobiteli, usisavač, prijenosno računalo... Možete li zamisliti život bez njih? Definitivno ne. Svi navedeni, ali i mnogi drugi uređaji postali su sastavni, nerazdvojivi dio naše svakodnevice i nerijetko smo u potrazi za novim, sve boljim modelima... No, svaki od tih uređaja ima svoju priču ima i prije nego uopće dođe u naše kućanstvo, kao i nakon što iz njega izađe jer nam više ne služi. Ovo su osnovne informacije koje biste trebali znati o elektroničkom i električnom otpadu u EU.

Što je e-otpad?

Prema podacima Europskog parlamenta, riječ je o najbrže rastućem otpadu u EU. Više od polovine prikupljenog e-otpada (52,7 posto) u EU čine veliki kućanski uređaji, poput perilica rublja i električnih štednjaka, nakon njih su drugi po učestalosti informatička i telekomunikacijska oprema, zatim potrošačka elektronika i fotonaponske ploče te mali kućanski aparati. Oko 7.2 posto prikupljenog e-otpada čine sve preostale kategorije e-otpada, na primjer električni alati i medicinski uređaji.

Kako EU stoji s recikliranjem e-otpada?

U Europskoj se uniji reciklira manje od 40 posto e-otpada. Stope recikliranja variraju od zemlje do zemlje, no Hrvatska je primjerice prednjačila u tome 2017. godine - reciklirala je čak 81,3 posto e-otpada. Iza nje su bile Estonija (69,8 posto) i Bugarska (68,8 posto).

Zašto je e-otpad bitan?

Bačena elektronička i električna oprema potencijalno sadržava štetne stvari koje mogu onečistiti okoliš. Isto tako, u njoj se koriste i rijetki materijali koji nerijetko potječu iz zemalja u kojima se ne poštuju ljudska prava.

Što čini EU?

Europska komisija je u ožujku 2020. predstavila akcijski plan za kružno gospodarstvo. O akcijskom je planu prošlog mjeseca glasao i Europski parlament, koji je zatražio dodatne mjere koje su potrebne kako bi EU do 2050. godine postigla svoj cilj - ugljično neutralno gospodarstvo. Među tim mjerama su stroža pravila o recikliranju i obvezujući ciljevi za upotrebu i potrošnju materijala do 2030. godine. Konkretno, oko e-otpada, zastupnici žele potaknuti duži vijek trajanja proizvoda ponovnom uporabom i pravom na popravak. Zagovara se i uvođenje univerzalnog punjača kako bi se u startu smanjila količina otpada, kao i poticaji za recikliranje elektronike. Što se tiče konteksta ljudskih prava, Europski parlament je usvojio pravila kojima od europskih uvoznika rijetkih minerala zahtjeva provjeru dobavljača.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. lipanj 2022 08:13