Ovog vikenda, 15. i 16. siječnja 2022. održava se Zimsko prebrojavanje ptica vodarica (IWC), međunarodna akcija u kojoj na poziv Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, Udruge Biom i Udruge Zeus sudjeluju i volonteri iz Hrvatske.

Siječanj je vrijeme kad se ptice selice nalaze na svojim zimovalištima. Vodarice zauzimaju nezaleđene vodene površine kako bi ondje provele zimu. Upravo tada, kad je najmanja vjerojatnost da će se nekamo kretati, najbolje je vrijeme za njihovo brojanje, pojašnjeno je na stranicama Udruge Biom.

- I da, brojanje pataka, gusaka i ostalog društva opsežan je posao, no zahvaljujući volonterima diljem svijeta, pa tako i Hrvatske, skupljaju se vrijedni podaci o stanju ptičjih populacija već dugi niz godina. Otkad je Wetlands International 1967. pokrenuo ovu međunarodnu inicijativu, podaci o brojnosti vodarica na pojedinim područjima pomažu identificirati međunarodno važna vlažna staništa te se na temelju tih podataka donose brojne odluke o zaštiti ptica, kako na međunarodnim, tako i na nacionalnim i lokalnim razinama – istaknuto je.

Također je navedeno kako su vodarice, koje podrazumijevaju razne ptice vezane uz vodena staništa, posebno osjetljiva skupina te su izravno ugrožene nestajanjem odgovarajućeg staništa.

Pojašnjeno je i kako se u Hrvatskoj vodarice redovito broje još od 80-ih godina prošlog stoljeća, a dosad je u akciju uključeno više od 500 lokaliteta te se svake godine u IWC pridruži preko 100 sudionika.

O opsežnosti akcije govore podaci iz 2020. kad je u Hrvatskoj prebrojano skoro 180.000 ptica na 329 lokaliteta.

- Veliki je to pothvat, kako za vrijedne terence, tako i za koordinatore koji brinu da sve teče glatko i da podaci budu poslani ispravno i na vrijeme te za volontere koji kasnije obrađuju podatke. Koordinaciju na nacionalnoj razini vodi Adrian Tomik iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, a u regionalnoj koordinaciji sudjeluju udruge Biom i ZEUS – navedeno je.

Spomenimo i kako su Direktiva o pticama i Direktiva o staništima najvažniji dokumenti u zaštiti prirode u Europskoj uniji.

Zaštita, održavanje ili obnavljanje dovoljne raznolikosti kao i područja staništa od ključne su važnosti za očuvanje svih vrsta ptica, navedeno je u Direktivi 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica.

Na određene vrste ptica trebalo bi primijeniti posebne mjere očuvanja koje se odnose na njihova staništa, kako bi se osiguralo njihovo preživljavanje i razmnožavanje na njihovom području raširenosti. Tako kad je riječ o ugroženim vrstama države članice EU-a moraju poduzeti mjere za održavanje ili vraćanje populacija ptičjih vrsta na razinu koja je u skladu s ekološkim, znanstvenim i kulturnim zahtjevima, uzimajući u obzir gospodarske i rekreacijske potrebe.

Također u Rezoluciji Europskog parlamenta od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote, navedeno je kako Parlament podsjeća na obvezu da se spriječi pogoršanje trendova očuvanja i stanja svih zaštićenih staništa i vrsta do 2030. te da se osigura da na razini država članica barem 30 posto vrsta i staništa koja trenutno nemaju povoljan status bude u toj kategoriji ili pokazuje snažan pozitivan trend; smatra, međutim, da bi trebalo što prije postići povoljno stanje očuvanosti za sve zaštićene vrste i staništa u skladu s Direktivom o pticama i Direktivom o staništima.

Parlament naglašava da postoje obveze da se spriječi propadanje vrsta te poziva Komisiju da, zajedno s Europskom agencijom za okoliš, odredi jasnu referentnu vrijednost kako bi se osiguralo usklađeno i redovito izvještavanje i otklonili nedostaci u trenutnoj metodologiji za procjenu trendova.