U rezoluciji o sigurnosti na cestama EU-a, prihvaćenoj u srijedu s 615 glasova za, 24 suzdržanih i 48 protiv, Europski parlament ističe kako godišnje u Uniji u prometu život izgubi oko 22.700 ljudi dok njih oko 120. 000 zadobije teške ozlijede. Napredak u smanjivanju stope smrtnosti u Europskoj uniji posljednjih godina stagnira te nije ispunjen cilj EU-a da se u razdoblju od 2010. do 2020. broj smrtnih slučajeva na cestama prepolovi. Stopa smrtnosti na cestama pala je tek za 36 posto.
Stoga eurozastupnici ističu kako su za ostvarivanje nulte stope smrtnih slučajeva na EU cestama do 2050. godine potrebne stroge mjere, poput uvođenja ograničenja brzine do 30 km/h kao i nulte tolerancije za vožnju pod utjecajem alkohola.
Kako je navedeno u objavi za medije, zastupnici su upozorili kako je prekoračenje brzine ključni faktor u oko 30 posto smrtonosnih sudara na cesti. Smatraju da Komisija treba preporučiti primjenu sigurnih ograničenja brzine, poput automatske primjene najveće dopuštene brzine od 30 km/h u stambenim područjima i područjima s puno biciklista i pješaka.
Kako bi se dodatno promicala sigurnost na cestama, zastupnici također inzistiraju na nultoj toleranciji vožnje pod utjecajem alkohola, ističući kako je alkohol bio prisutan u oko 25 posto svih smrtnih slučajeva na cestama.
Inače, prema podacima Komisije, Švedska i dalje ima najsigurnije ceste (18 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika) dok je Rumunjska na začelju te je u 2020. zabilježila 85 smrti u prometu na milijun ljudi. U Hrvatskoj je u 2020. na milijun stanovnika bilo 58 poginulih, a prosjek u EU-u je 42.
Izvjestiteljica Europskog parlamenta Elena Kountoura (Ljevica, Grčka) je istaknula kako Europljani predugo imaju neprihvatljivo visoki broj poginulih na cestama.
"Ako se Komisija i države članice obvežu unaprijediti cestovnu sigurnost, te uz snažnu političku volju i primjereno financiranje, realno je težiti tome da se broj smrtnih slučajeva na cestama prepolovi do 2030. godine. Već znamo što su uzroci smrtnosti u prometu. Stoga pozivamo Komisiju i vlade država članica da primjene posebne mjere za potporu naporima spašavanja života. Primjerice, uvođenje ograničenje brzine, posebno automatske primjene limita od 30 km/h u gradovima, ubrzani prelazak na druge načina javnog prijevoza te uspostava nove Europske agencije za cestovni promet“, izjavila je Elena Kountoura.
Kad je riječ o poticajima za sigurnost, europarlamentarci traže od Komisije da razmotri uvođenje zahtjeva za opremanje mobilnih i elektroničkih uređaja vozača opcijom „sigurnog načina vožnje“. Dodaju kako bi se za kupovinu automobila s najvišim sigurnosnim standardima trebali ponuditi porezni poticaji i privlačni paketi osiguranja motornih vozila.
Također zalažu se za veća ulaganja u infrastrukturu koja će omogućiti cestovnu sigurnost i smatraju da se treba fokusirati na zone s najvišim brojem prometnih nesreća. Pozivaju države članice da uspostave nacionalne fondove za cestovnu sigurnost u okviru kojih će se novac od naplaćenih kazni usmjeriti u projekte cestovne sigurnosti.
Za pravilnu provedbu sljedećih koraka u politici EU-a o sigurnosti na cestama, europarlamentarci pozivaju Komisiju da ustanovi europsku agencija za cestovni promet kako bi se podupirao održivi, sigurni i pametni cestovni prijevoz.
