ODBOR EP-a

Poljoprivrednike treba ohrabriti da barem 10% svoje zemlje prenamijene tako da doprinosi bioraznolikosti

Odbor za poljoprivredu EP-a drži kako zajednička poljoprivredna politika igra ključnu ulogu u zaštiti bioraznolikosti
Ilustracija, poljoprivredno zemljište
 Naeblys/Alamy/Alamy/Profimedia

Kako bi se zaustavio i preokrenuo trend gubitka bioraznolikosti te osigurala okolišna, ali i ekonomska održivost Europske unije, pogotovo u sektorima poljoprivrede i šumarstva, Europska unija treba ambicioznu i na znanosti temeljenu strategiju za očuvanje bioraznolikosti, poručili su zastupnici Europskog parlamenta okupljeni u Odboru za poljoprivredu. Bioraznolikost je, tvrde, ključni jamac dugoročno održivog sustava sigurnosti hrane u EU.

Navedeno, ali i još niz drugih prijedloga i preporuka, Odbor za poljoprivredu istaknuo je u svom mišljenju o Strategiji EU o bioraznolikosti do 2030. godine. Odbor je mišljenje usvojio s 35 glasova za, osam protiv i pet suzdržanih, a ono je sada upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane. Taj odbor Europskog parlamenta o toj bi temi trebao glasati 22. travnja.

Odbor za poljoprivredu drži kako zajednička poljoprivredna politika igra ključnu ulogu u zaštiti bioraznolikosti te smatra kako bi sektori poljoprivrede i šumarstva trebali sudjelovati u raspravi o očuvanju bioraznolikosti.

"Poljoprivreda će odigrati važnu ulogu u očuvanju i promicanju bioraznolikosti i pozdravljam ambiciju strategije, koja ohrabruje akciju na svim razinama. Poljoprivrednici moraju biti uključeni i mora ih se čuti u provedbi mjera, isto kao što dio rješenja mora biti socijalna dimenzija", istaknula je izvjestiteljica Isabel Carvalhais (S&D, PT).

U svom mišljenju, Odbor za poljoprivredu iznio je niz preporuka.

Nove mjere i ciljevi, smatra, trebaju proizlaziti iz procjene učinka i evaluacije koja se temelji na znanosti i dokazima diljem cijele EU, a uvjeren je da je nužno raditi i procjenu učinka na bioraznolikost u zemljama izvan EU, a koji nastaje kao posljedica zamjene lokalne proizvodnje s uvozom.

Nadalje, poljoprivrednici bi trebali raspolagati i sa širom lepezom opcija za zaštitu usjeva, i to rješenjima koja su alternativna, učinkovita, cijenom pristupačna i sigurna za okoliš ako se od njih očekuje da u većoj mjeri smanje upotrebu kemijskih pesticida. Traže poboljšanje postojećih pravila kako bi se ubrzala primjena alternativnih rješenja koja imaju manji učinak na okoliš i predlažu poticaje za poljoprivrednike koji se odluče za održivija rješenja.

Što se tiče povećanja broja strogo zaštićenih područja (što predlaže Komisija), Odbor smatra kako bi se poljoprivrednicima trebalo dozvoliti da se bave onim aktivnostima koje su u skladu s ciljevima zaštite bioraznolikosti ili koje čak pozitivno doprinose istoj. Među ostalim, isto tako smatraju da bi države članice trebale bolje zaštititi autohtone vrste životinja u EU, strože kontrolirati upotrebu tvari koje štete oprašivačima te se ozbiljnije obračunavati s ilegalnim krčenjem šuma. Poljoprivrednike bi se isto tako trebalo ohrabrivati da najmanje 10 posto svoje zemlje "prenamijene" u područje koje pozitivno utječe na bioraznolikost (primjerice, područje koje nije kemijski tretirano, živice, privremeno neobrađena zemlja).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. lipanj 2021 08:17