NEPREMOSTIV GUBITAK

Pomor u Australiji: ‘Izumrlo nam je 13 vrsta životinja, to se nije dogodilo nigdje na svijetu‘

Znanstvenici su potvrdili da se diljem Australije i Antarktike urušava 19 ekosustava i da je potrebna hitna akcija za njihov spas
Ilustracija, šišmiši
 -/Ardea/Profimedia

Australska vlada službeno je potvrdila izumiranje 13 endemskih vrsta, uključujući 12 sisavaca te prvog gmaza za kojeg se zna da je izgubljen nakon europske kolonizacije tog kontinenta, piše Guardian.

Dodavanje desetak vrsta sisavaca ovom popisu, potvrđuje nezavidan položaj Australije kao svjetske prijestolnice izumiranja sisavaca, čime se ukupan broj sisavaca za koje se zna da su izumrli, popeo na 34.

No niti jedna od ovih 13 životinja nije iznenađenje. Izumiranje svih ovih sisavaca, osim jednog, je povijesno, a većina ih je nestala između 1850-ih i 1950-ih godina.

Ipak valja naglasiti da ovaj popis uključuje i dvije vrste izgubljene u proteklom desetljeću, obje s Božićnog otoka u Indijskom oceanu.

Posljednji šišmiš iz roda Pipistrellus s Božićnog otoka, uginuo je 2009. godine. 2014. slijedio ga je i tzv. šumski skink, prvi australski gmaz za kojeg je poznato da je izumro. Oba izumiranja zabilježila je Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN).

Ažurirani popis znači da je izumrlo više od 10 posto od 320 kopnenih sisavaca za koje se zna da su 1788. godine živjeli u Australiji.

Haiti sljedeći na listi

Suzanne Milthorpe iz Društva za divljinu rekla je da, kad je u pitanju izumiranje sisavaca, "ne postoji niti jedna zemlja, bogata ili siromašna, koja je zabilježila nešto slično ovome". Rekla je da je Haiti sljedeći na IUCN-ovom popisu po izumiranju sisavaca s ukupno devet izumrlih vrsta.

Prof. John Woinarski, konzervacijski biolog sa sveučilišta Charles Darwin koji je pomogao zabilježiti stanje mnogih novonabrojenih izumrlih vrsta u dvije knjige, rekao je da je popis "poražavajuć".

Rekao je da je to podsjetnik da je izumiranje "vrlo izvjestan događaj" nakon što neka vrsta bude navedena kao ugrožena, ako se ne učini dovoljno da se ta vrsta spasi. "Važno je priznati da su se dogodili veliki gubici i podsjetiti se da je, ako ne pazimo na ugrožene vrste, krajnji rezultat izumiranje", rekao je.

Woinarski kaže da je u gotovo svim slučajevima najvjerojatnije objašnjenje njihovog izumiranja grabežljivost divljih mačaka, iako su uvezene lisice, uništavanje staništa i vatra možda igrali ulogu. "Niti jedna druga zemlja nije pretrpjela ni približno toliko izumiranja raznih vrsta sisavaca u posljednjih 200 godina", rekao je.

Rekao je kako se u muzejima nalazi malo ili nimalo zapisa o nekim vrstama, a oni znanstvenici koji bilježe izumiranja, često se oslanjaju na znanje starijeg stanovništva koje živi u udaljenim dijelovima zemlje i koji su izumrle životinje osobno vidjeli.

Vlada ili IUCN popisali su oko 100 endemskih australskih vrsta koje su izumrle, ali Woinarski je rekao da je stvarni broj vjerojatno i 10 puta veći kad se pribroje izumrli beskralješnjaci. Najmanje 50 vrsta beskičmenjaka samo na Božićnom otoku nitko nije vidio više od stotinu godina i vjerojatno su izumrli.

Woinarski je rekao da je prvo zabilježeno izumiranje nekog gmaza u Australiji "zaista žalosna prekretnica". Šumski skink s Božićnog otoka gotovo je sigurno nastradao slučajnim uvozom grabežljivca poput vučje zmije iz Azije sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Rekao je da je izumiranje pipistrele na Božićnom otoku rezultat nedostatka vladinog djelovanja, jer je bilo jasno da broj jedinki ove životinje rapidno opada već 20 godina, no nitko nije ništa poduzeo. Nikada nije bilo istrage kako bi se utvrdilo što je pošlo po zlu, rekao je Woinarski.

"To je bila životinja koju smo zaista trebali moći spasiti", rekao je.

"Poguban podsjetnik"

Milthorpe, voditeljica nacionalne kampanje za zakone o zaštiti okoliša Društva za divljinu, rekla je da je ažurirani popis "poguban podsjetnik kako Australija stoji kad je ekologija u pitanju", te da ovaj popis "cementira reputaciju zemlje kao globalnog lidera u izumiranju sisavaca", rekla je.

Dodala je da bi to trebalo nagnati ministricu zaštite okoliša Sussanu Leya da ponudi konkretnije odgovore i rješenja od onih koje je iznijela na zahtjev australskog biznismena i zagovornika zaštite prirode Graemea Samuela.

Naime, Samuel je otkrio da je okoliš u neodrživom stanju propadanja, a EPBC je neučinkovit i treba ga popraviti, što uključuje i neke hitne promjene.

"Nažalost, još nismo vidjeli konkretan odgovor od vlade premijera Scotta Morrisona, već samo niz nepovezanih pokušaja odricanja države od odgovornosti za stanje okoliša", rekla je Milthorpe. "Samuel je jasno kazao da će se izumiranje i propadanje naših prirodnih područja nastaviti ukoliko se nešto konkretno ne poduzme."

Glasnogovornik ministrice Leya rekao je da je ona detaljno pregledala popis izumrlih vrsta kako bi donijela odluku koja bi mogla pomoći u poboljšanju upravljanja autohtonim biljnim i životinjskim svijetom.

Rekao je i da je vlada od 2014. osigurala više od 535 milijuna dolara za projekte potpore ugroženim vrstama i ekološkim zajednicama, te pripremila desetogodišnju strategiju ugroženih vrsta aktivirajući nova sigurna utočišta bez predatora.

"Radimo na uklanjanju prijetnji autohtonim životinjama i biljkama na Božićnom otoku i u ostatku Australije, uključujući potporu oporavku od katastrofalnih ljetnih požara", rekao je ministričin glasnogovornik.

Glasnogovornica Laburističke stranke zadužena za okoliš, Terri Butler, rekla je da je trenutna koalicija kriva za "sve bržu i katastrofalnu krizu izumiranja", a od dolaska na vlast smanjila je financije odjelu za okoliš. "Oni nemaju rješenja za ovu krizu i jednostavno ih nije briga", rekla je.

Prijelomna studija objavljena prošlog tjedna na kojoj je širom Australije i Antarktike radilo 38 znanstvenika, otkrila je da se 19 ekosustava urušava zbog utjecaja ljudi i upozorila je da je potrebna hitna akcija kako bi se spriječio njihov potpuni gubitak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 16:10