BUJICE

Poplava će biti sve više. Moderne metropole nisu izgrađene da apsorbiraju veće količine vode

Procjenjuje se da će se do 2080. njihov broj povećati čak pet puta u odnosu na danas
Poplava u Londonu 2021.
 Jeff Moore/Eyevine/Profimedia

Devastirajuće poplave snašle su stari kontinent. Poplave u Njemačkoj odnijele su mnoge živote, ružno je bilo i u Italiji, a London i jug Engleske ostali su pod vodom nakon obilnih kiša u srpnju. Pod vodom su se našli i dijelovi Kine.

Bujice se zbivaju, naravno, za vrijeme jakih kiša, no brzina kojom su se ulice gradova našle pod vodenom stihijom iznenadile su građane i medije.

Za vrijeme bujičnih poplava prometne mreže u zapadnoj Europi potpuno su bile blokirane, a primjerice u Londonu određene bolnice morale su zbog nestanka struje odbiti pristigle pacijente.

Veće su šanse da će bujica devastirati gradove nego sela. Razlog tome je što gradovi imaju više tvrdih podloga, poput betona, koji ne mogu apsorbirati vodu poput šuma i ostalih zelenih površina.

Kada na ulici više nema mjesta kuda voda može oticati, ona odlazi ispod zemlje, i ulazi u razne otvore. Zato će se u velikim gradovima vrlo brzo vodom napuniti prostor u kom se nalazi podzemna željeznica. Upravo to se dogodilo u New Yorku za vrijeme oluje Else, kao i ovoga ljeta u Londonu.

Jednako tako, veliki gradovi zapada i dalje imaju prastare kanalizacijske sustave.Veronica Edmonds-Brown s britanskog Sveučilišta Hertfordshire rekla je da je rast populacije najveći problem metropola. Primjerice, sustav odvodnje Londona nastao je u viktorijansko doba i ne može se nositi s ogromnim brojem stanovnika.

Prema profesorici Hayley Fowler, koja sudjeluje u britanskom programu za zaustavljanje klimatskih promjena, bujice su se ,ne tako davno, događale rijetko. Danas ih je sve više zbog rasta temperatura. Naime, toplija atmosfera može zadržati više vlage, pa tako i oluje postaju sve intenzivnije.

"Zagrijavanje Planete znači da će ove kratkotrajne, ali intenzivne oluje koje uzrokuju iznenadne poplave biti sve češće. Procjenjuje se da će se do 2080. njihov broj povećati čak pet puta u odnosu na danas", tvrdi Fowler.

Stručnjaci se slažu kako je najbolji način za borbu protiv poplava postavljanje posebna pločnika koji može apsorbirati velike količine vode, te sadnja što više zelenih površina diljem grada. Olakotna okolnost je što danas, zahvaljujući naprednoj tehnologiji, većinu oluja moguće predvidjeti. To svakako može spasiti ljudske živote, no infrastrukturu grada trebat će prilagoditi novim vremenskim neprilikama.

Ublažavanje posljedica klimatskih promjena jedno je od temeljnih pitanja kojima se bavi Europski parlament. U lipnju 2021., usvajanjem europskog propisa o klimi Parlament je otvorio put drugim ambicioznim ciljevima, smanjenju emisija stakleničkih plinova u Europi za 55 posto do 2030. i postizanju klimatske neutralnosti do 2050.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. prosinac 2022 21:14