Svaka tona ugljičnog dioksida naposljetku će nas koštati 3 tisuće dolara.

Do takve računice došli su stručnjaci sa Sveučilišta Cambridge, University College London i Imperial College London, u suradnji s njihovim međunarodnim partnerima iz Švicarske, Njemačke, SAD -a i Austrije. Naime, dosadašnja istraživanja nisu uzela u obzir koliko će zapravo požare, poplave, suše i drugi utjecaji klimatske krize utjecati na gospodarski rast, tvrde autori.

U ovome istraživanju tako se došlo do zaključka kako će za ublažavanje i saniranje posljedica klimatskih katastrofa u ovom stoljeću biti potrebno izdvojiti 37 posto globalnog BDP -a, što je više nego dvostruko više nego li je bilo potrebno za saniranje Velike ekonomske depresije 30-ih godina 20. stoljeća.

"Ako prestanemo pretpostavljati da će na saniranje katastrofa, poput nedavnog toplinskog vala u Sjevernoj Americi i poplava u Europi, biti potrebno samo nekoliko mjeseci, troškovi klimatskih promjena zapravo su mnogo veći od onih kakvim se trenutno predstavljaju javnosti", rekao je dr. Chris Brierley sa Sveučilišta u Londonu.

U rezoluciji prihvaćenoj u svibnju ove godine zastupnici Europskog parlamenat istaknuli su da su zbog sve većeg utjecaja klimatskih promjena i intenziviranja prirodnih katastrofa države članica EU-a sve ranjivije. Smatraju da bi EU trebao olakšati i ubrzati korištenje pomoći iz FSEU-a regijama pogođenim katastrofama.

Zastupnici naglašavaju „ključnu“ važnost sprečavanja rizika od katastrofa i upravljanja njima. Kako bi se to postiglo te kako bi se učinak kriza sveo na najmanju moguću mjeru, pozivaju Komisiju i nacionalne vlade da „ojačaju istraživanja i obrazovanje“ za odgovor na krize. Proračun FSEU-a trebao bi biti dovoljno velik ne samo kako bi mogao biti pomoć u obnovi nego i zbog izgradnje otpornosti na klimatske promjene prije nego se dogode katastrofe.

Parlament zahtijeva da EU posveti posebnu pozornost najudaljenijim regijama, otocima i područjima seizmičke ili vulkanske aktivnosti - dijelovima Europe posebno ugroženim prirodnim katastrofama. Zastupnici žele da FSEU-a sveobuhvatnije uzme u obzir regionalne i prekogranične katastrofe.

Dodatno, Parlament traži od Komisije da omogući tehničku i administrativnu pomoć državama korisnicama kako bi im se pomoglo da razviju dugoročne strategije usmjerene na smanjenje utjecaja regionalnih prirodnih katastrofa te velikih javnozdravstvenih kriza.

"Zbog klimatskih promjena očekuje se učestalija pojava klimatskih katastrofa u nadolazećim godinama. Suočeni s tim ljudskim tragedijama koje sa sobom povlače i teške gospodarske posljedice, od ključne je važnosti da značajno povećamo sredstva u Fondu i ubrzamo procedure za njihovu mobilizaciju. Sve europske regije su izložene , a posebice otoci na kojima je gospodarski razvoj još uvijek nesiguran, a ranjivost na klimatske promjene ekstremna", izjavio je izvjestitelj i predsjednik Odbora Europskog parlamenta za regionalni razvoj Younous Omarjee (Ljevica, Francuska).