Na putu prema zelenom gospodarstvu, državama članicama Europske unije bit će značajna potpora Fonda za pravednu tranziciju, vrijednog 17,5 milijardi eura. Njime će se pomoći u ublažavanju društvenih i gospodarskih posljedica tranzicije na klimatsku neutralnost. Sve regije i države članice nemaju, naime, isto polazište u borbi protiv klimatskih promjena i uništavanja okoliša niti imaju jednake kapacitete u odgovoru na izazove tranzicije.
Ovaj paket pomoći obuhvaća 7,5 milijardi eura iz višegodišnjeg proračuna za razdoblje 2021. – 2027. i dodatnih 10 milijardi iz Instrumenta EU-a za oporavak. Iz njega će se, kako je objavio Europski parlament, financirati projekti usmjereni na gospodarsku diversifikaciju, ekonomsko preusmjeravanje ili otvaranje radnih mjesta te projekti koji doprinose prelasku na održivo, klimatski neutralno i kružno gospodarstvo.
Prijedlog uredbe o uspostavi Fonda za pravednu tranziciju usvojen je u utorak s 615 glasova za, 35 protiv i 46 suzdržanih.
„Europski parlament daje snažan politički signal: potrebno je uhvatiti se u koštac s društvenim, gospodarskim i ekološkim učincima energetske tranzicije u najpogođenijim regijama. Prelazimo u novo zeleno doba Europe, a da pritom nitko ne bude zapostavljen”, izjavio je izvjestitelj Manolis Kefalogiannis (EPP, Grčka).
Fond za pravednu tranziciju, kako je pojašnjeno, financirat će pomoć pri traženju posla, usavršavanje i prekvalifikaciju te aktivno uključivanje radnika i tražitelja zaposlenja tijekom prelaska europskoga gospodarstva na klimatsku neutralnost. Podupirat će i mikropoduzeća, poduzetničke inkubatore, sveučilišta i javne istraživačke institucije te ulaganja u nove energetske tehnologije, energetsku učinkovitost i održivu lokalnu mobilnost.
Sredstvima Fonda neće se financirati projekti spaljivanja otpada, kao ni izgradnja ili razgradnja nuklearnih elektrana, aktivnosti povezane s duhanskim proizvodima i ulaganja koja uključuju fosilna goriva.
Istaknuto je kako u svojim planovima za pravednu tranziciju države članice moraju utvrditi područja koja su najteže pogođena energetskom tranzicijom i u njih usmjeriti primljena sredstva. Posebnu pozornost treba posvetiti posebnostima otoka, otočnih područja i najudaljenijih regija.
Ako se sredstva za Fond uvećaju nakon 31. prosinca 2024., na inicijativu Parlamenta uvest će se „Mehanizam zelenog nagrađivanja”. Ta dodatna sredstva raspodijelit će se državama članicama, s time da će one koje brže smanjuju industrijske emisije stakleničkih plinova dobiti više sredstava.
Drugi ključni aspekti odnose se na to da će se države članice, kako bi imale pristup sredstvima Fonda, morati na državnoj razini obvezati na postizanje klimatske neutralnosti do 2050. Prije usvajanja tog cilja imat će pravo na samo 50 posto dodijeljenih sredstava.
Nadalje, poduzeća u financijskim poteškoćama mogu dobiti potporu u skladu s privremenim pravilima Unije o državnim potporama utvrđenima za iznimne okolnosti.
Sredstva se mogu prenijeti iz drugih kohezijskih fondova na dobrovoljnoj osnovi. Udio sufinanciranja ulaganja sredstvima Unije ograničen je na najviše 85 posto za slabije razvijene regije, 70 posto za tranzicijske regije i 50 posto za razvijenije regije.
Nakon što Vijeće službeno prihvati dogovor, uredba će stupiti na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu EU-a.
Inače, Fond za pravednu tranziciju prvi je stup Mehanizma za pravednu tranziciju, ključnog alata za potporu regijama, industrijama i radnicima koji će se suočiti s najvećim izazovima pri provedbi europskog zelenog plana. Zakonodavci su 9. prosinca 2020. postigli privremeni politički dogovor o Fondu.
