Nakon što je u Europskom parlamentu izglasana rezolucija o strategiji „od polja do stola” koja je ključan dio europskog zelenog plana i kojom se omogućava prelazak na održiv prehrambeni sustav Europske unije, važna tema bit će i označavanje hrane. O tome govore i hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu Biljana Borzan, izvjestiteljica eurosocijalista za strategiju „od polja do stola“ i Tomislav Sokol, izvjestitelj Kluba zastupnika EPP-a u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO)

Kako navodi Biljana Borzan, velike promjene očekuju proizvođače, trgovce i kupce kada je u pitanju označavanje hrane. Strategija predviđa izmjene europskih propisa po pitanju označavanja porijekla, sadržaja, hranjivosti, metoda proizvodnje, oglašavanja i rokova trajanja prehrambenih proizvoda.

Dodaje kako prema istraživanjima 65 posto hrvatskih kupaca najčešće kupuje u velikim supermarketima, 76 posto ih obraća pozornost na oznake i deklaracije, a 44 posto njih redovito izdvaja više za kvalitetan proizvod. Također, u istraživanju javnog mijenja Eurobarometar dvije trećine hrvatskih ispitanika je izjavilo kako im je sigurnost hrane glavni faktor pri kupnji, a najviše ih brinu pojave stočnih bolesti, bakterija te prisustva tragova antibiotika, hormona i pesticida u hrani.

-Građani u 2021. žele znati više o hrani koju kupuju i napredak digitalnih tehnologija i sljedivosti to omogućuje. Ostvarila sam cilj da Parlament podrži uvođenje obveznih oznaka hranjivosti, kako bi se kupcima olakšao izbor zdravije hrane. Prošlo je i detaljnije označavanje porijekla mlijeka i mesnih proizvoda, a na moje inzistiranje mijenjat će se i sustav označavanja porijekla meda, kako bi se zaštitili domaći proizvođači i onemogućio lov u mutnom – izjavila je Biljana Borzan.

Naglasila je i kako snažno podržava planirano smanjenje upotrebe pesticida i antibiotika.

-Hrana bez kemije je proizvod s dodanom vrijednošću, koji Hrvatskoj omogućuje tržišnu utakmicu, da izvozi traženu robu i kvalitetnim delicijama nahrani svoje građane i goste. Neodgovornom upotrebom antibiotika ljudi su ubrzali razvoj sojeva superbakterija. Pretjerana upotreba pesticida je dovela do izumiranja kukaca oprašivača, neplodnosti zemlje i pojave mnogih bolesti kod ljudi. Prisutnost tragova pesticida u vodi i ljudskom organizmu nikog ne ostavljaju ravnodušnim- upozorila je hrvatska europarlamentarka.

Tomislav Sokol naglašava kako više od polovine odraslog stanovništva pati od prekomjerne težine, a s tim u vezi procjenjuje se da je u Europskoj uniji 2017. zbog nezdrave prehrane, uglavnom kao uzrok kardiovaskularnih bolesti i raka, umrlo više od 950.000 osoba što čini petinu svih smrtnih slučajeva u EU.

-Prevencija koja između ostalog uključuje i zdravu prehranu ključ je u borbi protiv raka i kroničnih bolesti poput kardiovaskularnih. Svjetska zdravstvena organizacija jasno je istaknula da se pravilima o označavanju hrane potrošačima olakšava odabir zdrave hrane. Zato donosimo nova pravila o označavanju hrane. Proizvođači će morati na prednjoj strani pakiranja proizvoda jasno naznačiti informacije o nutritivnoj vrijednosti proizvoda koje su do sada malim slovima i na nerazumljiv način bile navedene na poleđini pakiranja. Time ćemo omogućiti potrošačima da već na prvi pogled mogu donijeti informiranu odluku o kupnji proizvoda – izjavio je Sokol.

Dodaje kako u nekim državama Europske unije već postoje različiti načini označavanja proizvoda.

-Između ostalog, u Belgiji i Francuskoj je u uporabi 'Nutri-Score' model kojeg su brojni zastupnici favorizirali tijekom pregovora. Međutim, tom oznakom se Coca Cola s umjetnim sladilom rangira kao nutricionistički poželjnija od hrvatskog maslinovog ulja što je nedopustivo. Zato sam se tijekom pregovora o sadržaju Strategije protivio korištenju tog modela na europskoj razini. Zadovoljan sam što Izvješće uvažava argument koji sam neumorno ponavljao i ne spominje 'Nutri-Score' oznaku - kazao je Sokol.

Kaže i kako će se osim označavanja proizvoda na prednjoj strani pakiranja, novim pravilima proširiti krug proizvoda na kojima će biti obvezno navođenje države podrijetla.

-Istraživanja su pokazala da su potrošačima prilikom kupnje proizvoda među najvažnijim informacijama one o nutritivnom sastavu hrane i zemlji njezina podrijetla. Označavanje zemlje podrijetla trenutno je obvezno samo za određene namirnice, poput voća i povrća, ribljih proizvoda, maslinovog ulja i određenih vrsta mesa, a sada bi potrošač konačno, kad kupuje mlijeko, trebao znati odakle to mlijeko dolazi – navodi Sokol dodajući kako su mu se brojni potrošači žalili na pravila o označavanju meda.

-Nije dovoljno da na mješavini meda piše samo naznaka da se radi o mješavini meda iz EU i trećih država. Potrošač prilikom kupnje mora znati točno iz koje države dolazi med, a ako se radi o mješavini meda, mora znati i o kojem udjelu meda iz koje države se radi. Zato sam u Strategiji pozvao na reviziju Direktive o medu što će ojačati poziciju hrvatskih pčelara pri plasiranju našeg meda na tržište – izjavio je Tomislav Sokol.