Znanstvenici tvrde da bi nedavni porast smrtnosti dupina u Crnom moru mogao biti uzrokovan ratom u Ukrajini.

Istraživači vjeruju da je pojačana razina buke u sjevernom Crnom moru, uzrokovana ruskim brodovima i tekućim vojnim aktivnostima, moglo dovesti dupine na jug do turskih i bugarskih obala, gdje su se u neobično velikom broju nasukali ili zapeli u ribarske mreže.

Turska od početka rata bilježila porast nasukanja dupina na svojim obalama Crnog mora. Više od 80 životinja pronađeno je mrtvo diljem zapadnog Crnog mora, što je turska zaklada za istraživanje mora (Tudav) opisala kao "iznimno povećanje".

-Prvobitne istrage koje je proveo Tudav otkrile su da je otprilike polovica ovih dupina ubijena nakon što su se zapleli u ribarske mreže. Sudbina druge polovice je, međutim, još uvijek nepoznata,budući da se na leševima nisu mogli naći znakovi upetljavanja ili prostrjelnih rana. Akustična trauma jedna je od mogućnosti koja mi pada na pamet. No nemamo dokaza o tome što sonar niske frekvencije može uzrokovati u Crnom moru jer nikada nismo vidjeli ovoliko brodova i ovoliku buku na tako dugi period, a znanost uvijek traži dokaz - kaže dr. Bayram Öztürk, čelnik Tudava.

Mornarice se obično oslanjaju na sonar za otkrivanje neprijateljskih podmornica s velikih udaljenosti. Budući da morski sisavci također ovise o zvuku za komunikaciju i druge funkcije, podvodna buka može imati ozbiljne, čak i smrtonosne posljedice za dupine.

Prema dr. Pavelu Goldinu, istraživaču Ukrajinske Nacionalne akademije znanosti, akustična trauma može objasniti nasukanja, dok bi stalna podvodna buka uzrokovana vojnim aktivnostima mogla objasniti veću stopu prilova.

Stalna podvodna buka možda neće izravno ubiti životinje, ali bi ih ipak mogla ozbiljno uznemiriti i naštetiti, budući da dupini i druge vrste mogu krenuti na nepoznati teritorij kako bi ga pokušali izbjeći. -To bi mogao biti uzrok masovne migracije riba i kitova na jug- rekao je.

Dimitar Popov, voditelj projekta za Green Balkans, bugarsku konzervatorsku organizaciju, slaže se s ovom teorijom. On je otkrio sličan trend u bugarskim vodama, uglavnom među crnomorskim lučkim pliskavicama (Phocoena phocoena relicta).

Organizacija Zeleni Balkan već četiri godine prati prilov kitova u ribolovu.Tijekom cijelog tog razdoblja, prilov je bio najmanji tijekom proljetnih mjeseci, a vrhunac je bio ljeti. Nasuprot tome, ovog proljeća, rekao je Popov, 50 kitova se zapetljalo u 72 kilometra mreža, što je blizu najvećeg broja takvih slučajeva iz ljeta 2019.

Znanstvenici kažu da je njihova istraživanja otežana činjenicom da ne postoje protokoli za zaštitu morskih sisavaca tijekom rata. -U Crnom moru ima desetak ratnih ruskih brodova, ali čak ni ne znamo koliko često koriste sonar- rekao je Öztürk.

Znanstvenici kažu da nedostatak pristupa informacijama ne samo da ometa istraživanje smrti kitova, već i otežava proces otkrivanja najugroženijih vrsta životinja.

- Da bismo bolje zaštitili naša mora i oceane, trećina voda i mora dobiti zaštićeni status. „Ako ne postupimo pravilno, polovica svih morskih biljaka i životinja izumrijet će do 2100. godine. Naše su vode i dalje prekomjerno izlovljene i samo oko 11 posto europskih mora i oceana trenutno ima zaštićeni status. U većini tih „zaštićenih“ područja se još uvijek smije loviti, čak i uz najštetnije ribolovne tehnike - kazala je eurozastupnica Anja Hazekamp.