BILJANA BORZAN

‘Pretjeranom upotrebom antibiotika ubrzali smo razvoj superbakterija, a upotrebom pesticida doveli do pojave bolesti‘

‘Pretjerana upotreba pesticida je dovela do izumiranja kukaca oprašivača, neplodnosti zemlje, ali i do pojave mnogih bolesti‘
Biljana Borzan
 
 Ivana Nobilo/Cropix

Snažno podržavam planirano smanjenje upotrebe pesticida i antibiotika i borim se za to u Parlamentu, poručila je europarlamentarka Biljana Borzan s današnje online konferencije „Pesticidi i antibiotici u proizvodnji hrane: opasnost za zdravlje i okoliš ili nužnost?“

- Neodgovornom upotrebom antibiotika ljudi su ubrzali razvoj sojeva superbakterija otpornih na sve lijekove. Pretjerana upotreba pesticida je dovela do izumiranja kukaca oprašivača, neplodnosti zemlje, ali i do pojave mnogih bolesti, poput raka, kod ljudi. Podaci o prisutnosti tragova pesticida u pitkoj vodi i ljudskom organizmu nikog ne ostavljaju ravnodušnim - naglasila je Biljana Borzan, organizatorica on-line konferencije i izvjestiteljica europskih socijalista za strategiju „Od polja do stola“. Ta europska strategija predviđa 50 posto manju upotrebu pesticida i antibiotika u proizvodnji hrane do 2030.godine, kako bi se zaštitilo ljudsko zdravlje, bioraznolikost i okoliš. Na konferenciji su sudjelovali predstavnici poljoprivrednika, proizvođača sredstava za zaštitu bilja, znanosti i udruga za zaštitu okoliša.

Sredstva za zaštitu bilja ipka nužna

Borzan je dodala kako konvencionalna proizvodnja hrane trenutno ipak nije moguća bez upotrebe sredstava za zaštitu bilja, stoga je poljoprivrednicima nužno ponuditi alternative kemijskim pesticidima, kao i nove poljoprivredne tehnike. Važno je da najveći teret smanjenja bude na državama članicama koje najviše troše pesticide i antibiotike, pri čemu Hrvatska stoji znatno bolje od prosjeka EU.

U istraživanju javnog mijenja Eurobarometar 2/3 hrvatskih ispitanika je izjavilo kako im je sigurnost hrane glavni faktor pri kupnji, a najviše ih brinu pojave stočnih bolesti, bakterija te prisustva tragova antibiotika, hormona i pesticida u hrani.

Amalka Vukelić, dipl.ing.agr., u svojem je izlaganju navela neke od izazova s kojima se suočavaju hrvatski poljoprivredni proizvođači.

- Dvije demografske činjenice koje se mogu pojaviti kao otegotna okolnost u provođenju novih mjera, su dob i educiranost hrvatskih proizvođača. Mahom su to ljudi starije dobi i osnovnoškolskog ili srednjoškolskog obrazovanja s isključivo praktičnim znanjem u poljoprivredi - rekla je Amalka Vukelić, predsjednica odbora za ekološku proizvodnju i preradu, cvjećarstvo, medicinsko i ljekovito bilje Hrvatske poljoprivredne komore,

- Ukidanje kemijskih zaštitnih sredstava, bez supstituiranih na tržištu, težak prijelaz na druge načine obrade tla i njege usjeva, zamjena postojeće mehanizacije i prilagodba novim načinima obrade i uzgoja, kao i holistički pristup liječenju životinja, te potencijalno manja proizvodnost, ali i uvoz kemijskih zaštitnih sredstava iz inozemstva, također su neke od prijetnji. Zbog toga se javlja potreba u kojoj inovativnost pristupa zahtjeva nove investicije u proizvodnju, zbog čega je važno prilagoditi i mjere ruralnog razvoja - naglasila je Amalka Vukelić.

RH kao proizvođač zdrave hrane

Profesor Valerije Vrček s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu govorio je o potrebi i šansi da se Hrvatska na europskom tržištu brendira kao proizvođač zdrave hrane.

- Već godinama raste toksičnost pesticida. Najčešće kolateralne žrtve su kukci oprašivači. Znanstveni su podaci obeshrabrujući, jer upozoravaju da je dizajn neškodljivih pesticida – nemoguća misija. Hrvatska ne sudjeluje u razvoju pesticida, niti ima važan doprinos u globalnoj proizvodnji usjeva i hrane. Na poljima se Hrvatske odvija agrokemijska imitacija, odnosno pasivan uvoz pesticida. Bez inovativne ponude Hrvatska ne može konkurirati konceptu monokulture, plantaže i visokih prinosa. Hrana bez kemije je proizvod s dodanom vrijednošću, koji Hrvatskoj omogućuje tržišnu utakmicu, da izvozi traženu robu i da skupim delicijama nahrani svoje goste - istaknuo je Vrček.

Irena Brajević,izvršna direktorica Udruge proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja, predstavila je trendove razvoja sredstava za zaštitu bilja.

- Industrija za zaštitu bilja podržava europsku strategiju i nastavit će razvijati održiva rješenja kako bi poljoprivredni proizvođači imali dovoljno raspoloživih alata za borbu protiv štetnih organizama. Potrošnja pesticida u RH je ispod europskog prosjeka, a hrana s hrvatskih polja je sigurna u kontekstu izloženosti pesticidima. Vjerujemo da ćemo zajedničkim aktivnostima i suradnjom sa svim važnim dionicima zadržati pozitivne trendove u kontekstu sigurnosti hrane, a pojačanim kontrolnim mehanizmima spriječiti trgovinu neispitanim/krivotvorenim pesticidima i ilegalan uvoz iz susjednih država, jer primjena takvih sredstava predstavljaju ozbiljnu prijetnju zdravlju ljudi, okolišu i usjevima - rekla je Irena Brajović.

Dubravko Dender, iz ekološke udruge BIOM, govorio je o utjecaju poljoprivrede na bioraznolikost i okoliš u cjelini.

- Upravo su poljoprivredne površine uz urbana područja, jedan od najjasnijih primjera razvoja ljudske civilizacije. Osim što predstavljaju naš izvor hrane, one su i staništa brojnih vrsta s kojima dijelimo Planet i o kojima ovisimo. Pronalazak rješenja kojim će proces proizvodnje hrane biti što povoljniji kako za nas tako i za druge vrste, trenutno je vrlo aktualan i jedan je od glavnih izazova moderne Europe. Sigurno će ga olakšati spoznaja kako brigom za svoje zdravlje, istovremeno čuvamo bioraznolikost - istaknuo je Dender.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. listopad 2021 08:00