REVIZIJA PLANA

‘Prijedlog Plana gospodarenja otpadom umanjuje ciljeve i potiče nastavak štetnih projekata‘

Udruge i inicijative u mreži Zero Waste Hrvatska i platformi za borbu protiv zagađenja plastikom ukazuju na negativne posljedice

Ilustracija

 Jure Miskovic/Cropix

Prijedlog revidiranog Plana gospodarenja otpadom RH, pod izgovorom usklađivanja s europskim zakonodavstvom, umanjuje postojeće ciljeve, potiče nastavak štetnih projekata i neće doprinijeti potrebnom poboljšanju postojećeg sustava u Hrvatskoj, istaknuto je u priopćenju za javnost koje je pripremila Zelena akcija u suradnji s udrugama i inicijativama okupljenim u mrežu Zero Waste Hrvatska i platformu za borbu protiv zagađenja plastikom, a povodom javnog savjetovanja o reviziji Plana gospodarenja otpadom RH.

Okolišne organizacije i građanske inicijative iz čitave Hrvatske tako su ocijenile dokument (revizija Plana za 2022.) upućen u javnu raspravu, istaknuvši kako je neprihvatljivo da ona traje tjedan dana.

Podsjetimo, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pokrenulo je 26. studenoga javno savjetovanje o “Prijedlogu Plana gospodarenja otpadom RH 2017.-2022. - revizija za razdoblje 2022.”, a rok za primjedbe i komentar je 4. prosinca 2021.

- Unatoč činjenici da brojni ciljevi iz europskih direktiva nisu ispunjeni, Plan se i dalje ne usmjerava na to da intenziviranje potrebnih mjera i ulaganja u narednoj godini doprinese cjelovitom poboljšanju sustava gospodarenja otpadom u RH. Također, neće dovoljno potaknuti jedinice lokalne samouprave da ispune svoje obveze kako bi izbjegle drastične kazne za koje već godinama stižu opomene Europske komisije, a uskoro bi mogle stići i same kazne – istaknuto je u priopćenju.

Nadalje navedeno je kako se ovom revizijom brišu neki važni ciljevi postavljeni važećim Planom, poput cilja za smanjenje nastanka otpada, dok se neki ciljevi, kao što je povećanje odvojenog prikupljanja, oslabljuju.

- To daje vjetar u leđa neodgovornim gradovima i općinama, poput Gospića, Opuzena i Pakoštana, koji imaju 0 posto odvojenog otpada, ne zato što ne mogu, već jer ne žele. S druge strane, da ciljevi mogu i trebaju biti viši, dokazuju gradovi koji su cijelo desetljeće ispred EU ciljeva poput Grada Preloga i desetak općina u Međimurju s više od 65 posto odvojenog otpada – naglašeno je.

Okolišne organizacije i građanske inicijative također navode kako je iz analize utrošenih EU sredstava vidljivo da većina ide za regionalne centre za otpad, a višestruko manje za prioritetne ciljeve koji stoga očekivano nisu ispunjeni.

- Iako je u važećem Planu i upozorenjima Europske komisije istaknuto da regionalni centri ugrožavaju postizanje ciljeva recikliranja, nastavlja se planiranje njihove izgradnje. Prva dva centra (Marišćina i Kaštijun) imaju velikih ekonomskih i okolišnih problema te bi od novih hitno trebalo odustati. Međutim, ovaj Plan im dodaje vodu na mlin jer nelogično prenosi obvezu izrade planova gospodarenja otpadom na županijsku razinu, očigledno, u svrhu potpune kontrole dotoka smeća u centre – ističu također.

Nadalje pojašnjavaju kako plan mora definirati preraspodjelu EU sredstava i sredstava od naplaćenih naknada u lokalnu infrastrukturu poput centara za ponovnu uporabu, sortirnica i kompostana.

- Za obradu neodvojenog otpada potrebna su lokalna postrojenja s tehnologijama koje ne uključuju pripremu za spaljivanje, već maksimalno recikliranje i stabilizaciju krajnjeg ostatka za industrijsku proizvodnju ili sigurno odlaganje. To je prava cirkularna ekonomija, a ne prevoženje smeća stotinama kilometara na pripremu za spaljivanje koje rezultira stvaranjem novog smeća s još toksičnijim svojstvima te zagađenjem zraka i štetama za zdravlje i džepove ljudi - naglašavaju.

Također navode kako su što se tiče smanjenja jednokratne plastike, države poput Francuske, Irske i Austrije propisale više ciljeve od Direktive te dokazale potrebu za većom ambicijom. Ovim se Planom naglašavaju, djelomično prenosi minimum ciljeva, a dio se uopće ne regulira, već se poziva na akte koji se tek trebaju donijeti.

- Tragično je da su ovaj Plan i nedavno usvojen Zakon krovni dokumenti o gospodarenju otpadom, a ne sadrže ciljeve za smanjenje potrošnje brojnih jednokratnih proizvoda, velikih zagađivača, poput vrlo laganih plastičnih vrećica, jednokratnih čaša i spremnika za hranu. Jednako tako, nedostaju mjere i modeli poticaja poslovnim subjektima za uvođenje višekratnih rješenja – istaknuto je.

Isto tako navode kako je odgovornost za recikliranje otpada prepuštena neuređenom tržištu umjesto uspostave nacionalnog sustava za zbrinjavanje odvojeno sakupljenog otpada.

- Hrvatska zbog toga gubi puno resursa i stvara štete po okoliš i ekonomiju te onemogućava ispunjenje ciljeva. U vezi toga je poslan i dopis od strane 33 organizacije i inicijative civilnog društva resornom ministarstvu, Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), saborskom Odboru za okoliš i prirodu te Pučkom pravobraniteljstvu RH – naglašeno je.

- Ako se ovakav neambiciozan Plan usvoji, očekuje nas novo razdoblje sporih i nedostatnih pomaka, neispunjenja ciljeva smanjenja, ponovne uporabe i recikliranja otpada te izglednog poskupljenja računa diljem Hrvatske. Udruge i inicijative okupljene u mrežu Zero Waste Hrvatska i platformu za borbu protiv zagađenja plastikom nastavit će borbu za unaprjeđenje zakonodavstva RH u skladu sa zaštitom okoliša i javnim interesom – zaključuju u priopćenju.

Inače, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u opisu savjetovanja o reviziji Plana za 2022. navelo je, između ostaloga, kako je u svibnju 2018. revizija EU zakonodavstva o otpadu rezultirala usvajanjem 4 nove Direktive o otpadu, poznate kao „paket otpada“. Ovim je direktivama izmijenjeno šest postojećih direktiva o otpadu.

Nadalje, kao dio Europske strategije za plastiku u kružnom gospodarstvu, donesena je Direktiva o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš - Direktiva o plastici za jednokratnu uporabu.

Navedeno je kako je nacionalno zakonodavstvo usklađeno s tim direktivama kroz Zakon o gospodarenju otpadom, a zbog usklađenja sa spomenutim zahtjevima EU-a u pogledu sadržaja i novih mjera zakonodavstva o otpadu, potrebno je revidirati Plan gospodarenja otpadom RH 2017.-2022.

Osim uključivanja načela kružnog gospodarstva u gospodarenje otpadom, revizija je važna, napomenuli su iz ministarstva koje vodi ministar Tomislav Ćorić, i u kontekstu programiranja i planiranja korištenja sredstava EU-a za sljedeće programsko razdoblje, 2021.-2027. jer je revizija postojećeg Plana uvjet za korištenje sredstava EU.

Stoga se revizija Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.- 2022. godine, kako je navedeno u opisu e-savjetovanja, donosi samo za 2022. godinu kao zadnju godinu u ovom planskom razdoblju radi usklađenja s novim ciljevima i politikama u gospodarenju otpadom, dok će novi Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za sljedeće plansko razdoblje 2023.-2029. godine biti u potpunosti utemeljen na ciljevima do 2035. godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. lipanj 2022 10:48