Na ovotjednoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta jedna od važnih tema bila je nova strategija o bioraznolikosti do 2030. Zastupnici su o njoj raspravljali i s većinom glasova usvojili rezoluciju tražeći obvezujuće ciljeve kako bi se zaustavili i preokrenuli trenutačni trendovi smanjenja bioraznolikosti u Europi, a i šire u svijetu.
U prikazu stanja bioraznolikosti i njezine zaštite koji je pripremila Služba Europskog parlamenta za istraživanja (EPRS) navedeno je kako najnovija procjena Europske agencije za okoliš pokazuje da samo 15 posto staništa i oko 27 posto vrsta zaštićenih zakonodavstvom EU-a ima dobar status zaštite. Procjena kopnenih, slatkovodnih i morskih ekosustava na razini cijele EU otkrila je da je stanje ekosustava u EU nepovoljno.
Takva slika je i na globalnoj razini gdje većina pokazatelja ekosustava i bioraznolikosti ima trend pada. Ciljevi iz UN-ove Konvencije o bioraznolikosti (Convention on Biological Diversity – CBD) do 2020. godine nisu ostvareni kako na razini EU-a, tako ni u cijelom svijetu.
Novom strategijom o bioraznolikosti do 2030. koja je dio Europskog zelenog plana, Europska unija stoga postavlja nove ciljeve u ovom desetljeću. To uključuje proširenje postojeće mreže zakonski zaštićenih područja kako bi se pokrilo najmanje 30 posto kopnenog i morskog područja EU-a, te postavljanje pravno obvezujućih ciljeva EU za obnovu prirode i degradiranih ekosustava.
Nulto onečišćenje
U akcijskom planu prema nultom onečišćenju zraka, vode i tla, Komisija predlaže dodatne obveze u zaštiti bioraznolikosti. Između ostaloga, u planu su postavljeni glavni ciljevi smanjenja onečišćenja na izvoru do 2030. i EU se usmjerava prema postizanju cilja za 2050. – zdravog planeta za zdrave ljude, posebno u pogledu: smanjenja broja ekosustava s ugroženom bioraznolikošću zbog onečišćenja zraka za 25 posto, kao i poboljšanja kvalitete vode smanjenjem količina otpada, plastičnog otpada u moru za 50 posto i mikroplastike koja se ispušta u okoliš za 30 posto.
Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta je potkraj svibnja usvojio stajalište kao odgovor na Komisijinu "Strategiju EU-a o bioraznolikosti do 2030.- Vraćanje prirode u naše živote“. Dok milijunu vrsta u narušenoj prirodi prijeti izumiranje, članovi tog odbora pozdravljaju ambicioznu strategiju, ali traže pravno obvezujući okvir upravljanja bioraznolikošću, sličan Europskom propisu o klimi, te pozivaju na niz obvezujućih ciljeva za 2030. i 2050. godinu kako bi se bioraznolikost poboljšala.
Inače, stranke CBD-a, kojih je 196 uključujući EU i države članice, trebaju se sastati od 11. do 24. listopada 2021. u Kini kako bi se dogovorile o globalnom okviru bioraznolikosti nakon 2020. godine. EU se namjerava zalagati za globalne ciljeve do 2030. u skladu s obvezama utvrđenim u njezinoj strategiji bioraznolikosti i za puno snažniju provedbu, nadzor i preispitivanje.
Pitanje mobilizacije resursa bit će važno, posebno u kontekstu korona – krize. Eurozastupnici ističu kako je potrebno mobilizirati 20 milijardi eura godišnje za aktivnosti u zaštiti bioraznolikosti u Europi i postizanje zacrtanih ciljeva.
Što je bioraznolikost?
Bioraznolikost je pojam koji opisuje raznolikost života na Zemlji, a uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta, životnih zajednica te raznolikost ekosustava.
Ekosustavi su sustavi unutar kojih živa bića (biljke, životinje, bakterije itd.) i njihova neživa okolina (stijene, minerali, tlo, voda i klima) međusobno djeluju kao funkcionalna cjelina.
Stanje prirode u svijetu
I dalje nema dovoljno informacija o ekosustavima i s njima povezanom bioraznolikošću, posebno u morskom okolišu. Isto se može reći za podatke o vrstama, koji mogu poslužiti kao pokazatelj kakvoće ekosustava. Ukupan broj vrsta na Zemlji nije poznat. Procjenjuje se kako se taj broj kreće u rasponu od 5 do 20 milijuna. Od toga je prepoznato i imenovano oko 1,7 milijuna biljnih i životinjskih vrsta, a broj svake godine raste za njih oko 10.000.
Prema procjenama Međuvladine znanstveno-političke platforme za bioraznolikost i usluge ekosustava (IPBES), priroda u svijetu propada neviđenom brzinom te milijunu od procijenjenih osam milijuna vrsta prijeti izumiranje. Tri četvrtine kopnene površine Zemlje već su značajno promijenjene, dvije trećine područja oceana doživljava sve veće promjene zbog ljudskog djelovanja, a izgubljeno je i više od 85 posto močvarnog područja. Između 2010. i 2015. godine izgubljeno je nekih 32 milijuna hektara šuma, većinom tropskih s visokom bioraznolikošću.
Od 134.400 vrsta s crvenog popisa ugroženih vrsta Međunarodne unija za zaštitu prirode i prirodnih resursa (IUCN) za više od 37. 400 vrsta prijeti izumiranje uključujući 41 posto vodozemaca, 34 posto četinjača, 33 posto koraljnih grebena, 26 posto sisavaca i 14 posto ptica.
Do gubitka bioraznolikosti dolazi prirodnim ili ljudskim djelovanjem. Glavni uzroci su promjene u korištenju tla i mora, izravno iskorištavanje organizama, klimatske promjene, onečišćenje i invazivne strane vrste.
Uz izravne pritiske na gubitak bioraznolikosti utječu i neizravni čimbenici, poput ekonomskog rasta i porasta stanovništva, što rezultira povećanom potražnjom za hranom, vodom i energijom. Tijekom posljednjih 50 godina globalna je ekonomija narasla gotovo pet puta, a trgovina deset puta. Svjetska populacija udvostručila se i dosegla 7,8 milijardi ljudi. Istodobno, korištenje prirodnih resursa više je nego utrostručeno.
