Globalne emisije stakleničkih plinova moraju dostići vrhunac u sljedeće četiri godine i nakon toga više ne smiju rasti, elektrane na ugljen i plin moraju se zatvoriti u sljedećem desetljeću, a bit će potrebne promjene načina života i ponašanja ljudi kako bi se izbjegla klimatska katastrofa, stoji u trećem dijelu izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), koji je procurio u javnost.
Bogati ljudi, neovisno u kojoj državi žive, neusporedivo su više odgovorniji za globalno zagrijavanje od siromašnih, zaključak je izvješća. Najviše se krivice pripisuje vlasnicima SUV vozila, kao i onima koji svakoga dana jedu velike količine mesa.
Šesto izvješće o procjeni klimatske krize, podijeljeno je u tri dijela; izvješće objavljeno ranije ovaj tjedan vezano je ponajprije uz otkrića fizikalne znanosti o klimatskim promjenama, dok se treći dio, koji je upravo procurio, bavi potencijalnim načinima ublažavanja klimatskih promjena.
Treći dio nije trebao biti objavljen prije ožujka 2022., no dio španjolskih znanstvenika odlučio je draft izvješća proslijediti online magazinu CTXT.
U izvješću stoji i kako je deset posto najbogatijih ljudi svijeta krivo za čak 36 do 45 posto štetnih emisija ugljičnog dioksida. Usporedbe radi, najsiromašnijih deset posto stanovnika svijeta krivo je za svega pet posto štetnih emisija.
Od najbogatijih se traži da smanje trošenje ogromne količine električne energije, manje jedu meso, koriste druga prijevozna sredstva umjesto zrakoplova... Važna je i stavka u izvješću u kojoj je utvrđeno kako uvođenje električne energije za 800 milijuna ljudi diljem svijeta, koji i dalje nemaju pristup struji, ne bi imalo nikakve štetne posljedice po okoliš ili bi na bilo koji način ubrzalo klimatske promjene.
Europa želi do 2050. postati prvi klimatski neutralan kontinent i ostvariti europski zeleni plan, te je nužno to smanjenje postići u sljedećem desetljeću.
Novim propisom EU-a o klimi povećava se cilj EU-a u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova (GHG) do 2030. s 40 % na najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. Osim toga, predstojećim prijedlogom Komisije o Uredbi o LULUCF-u o reguliranju emisija stakleničkih plinova i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva, povećat će se ponori ugljika u EU-u i time de facto povećati cilj EU-a za 2030. na 57 %.
- Ponosna sam što napokon imamo propis o klimi. Potvrdili smo cilj smanjenja neto emisija od najmanje 55 %, čak bliže 57 %, do 2030. Radije bih da smo otišli i korak dalje, ali ovo je dobar sporazum temeljen na znanosti te će dovesti do promjena. EU sada mora smanjiti emisije u sljedećem desetljeću više nego što je to bio slučaj u prethodna tri desetljeća zajedno, a imamo i nove ambicioznije ciljeve koji mogu potaknuti više zemalja na akciju- izjavila je izvjestiteljica Parlamenta Jytte Guteland.
