Znanstvenici u Egiptu identificirali su novo pronađenu vrstu četveronožnog kita koja je živjela prije oko 43 milijuna godina. Dijelovi kostura pronađeni su u egipatskoj pustinjskoj oazi Fayoum, a analizirali su ga znanstvenici sa Sveučilišta Mansoura. Iako je to područje sada pustinja, nekada je bilo prekriveno morem i bogat je izvor fosila.

Lubanja kita podsjeća na Anubisa, staroegipatskog boga mrtvih s glavom šakala. Preci modernih kitova razvili su se od sisavaca sličnih jelenima koji su živjeli na kopnu tijekom 10 milijuna godina.

S težinom od približno 600 kg i duljinom od tri metra, Phiomicetus anubis imao je snažne čeljusti za hvatanje plijena, te je mogao hodati po kopnu i plivati u vodi.

"Phiomicetus anubis predstava ključno otkriće za egipatsku i afričku paleontologiju", rekao je vodeći autor studije Abdullah Gohar za novinsku agenciju Reuters.

Iako ovo nije prvi put da je pronađen fosil kita s nogama, vjeruje se da je Phiomicetus anubis nastariji tip kita otkriven u Africi.

Smatra se da su se prvi kitovi prvi put razvili u južnoj Aziji prije otprilike 50 milijuna godina. Tim paleontologa u Peruu 2011. godine otkrio je fosil kitova s četri noge star 43 milijuna godina.

Kada je u Europskoj uniji riječ o pronalasku rijetkih kolekcija i kolekcionarskih primjera faune, flore, minerala i anatomije te predmeta paleontološke vrijednosti, kao što je to slučaj s foslinim ostacima gore navedenog kita, Europski parlamet smatra da je kulturna baština jedno od osnovnih obilježja civilizacije, među ostalim, sa svojom simboličkom vrijednošću i kulturnim sjećanjem čovječanstva. "Njome se obogaćuje kulturni život svih naroda i ona nas povezuje na osnovi zajedničkog znanja temeljenog na sjećanju i razvoju civilizacije. Stoga bi trebala biti zaštićena od nezakonitog prisvajanja i pljačke. Pljačkanje arheoloških lokacija uvijek je postojalo, no sada je doseglo industrijske razmjere. Sve dok je moguće baviti se unosnom trgovinom nezakonito iskopanim kulturnim dobrima i time stjecati dobit bez ikakvih znatnih rizika, takva će se iskapanja i kra]e nastaviti i u budućnosti. Ekonomska i umjetnička vrijednost kulturne baštine stvara veliku potražnju na međunarodnom tržištu, dok nedostatak snažnih međunarodnih pravnih mjera ili njihove provedbe dovodi do toga da se prijenos takvih dobara odvija u sivoj ekonomiji. Pljačkanje arheoloških nalazišta i trgovanje nezakonito iskopanim kulturnim nasljeđem ozbiljno je kazneno djelo kojim se nanosi znatna šteta svima koji su njime neposredno ili posredno pogođeni. Nezakonitom trgovinom kulturnim dobrima u mnogim se slučajevima pridonosi nasilnoj kulturnoj homogenizaciji ili protjerivanju, dok pljačkanje i krađa kulturnih dobara dovode, među ostalim, do dezintegracije kultura. Stoga bi Unija trebala zabraniti uvoz kulturnih dobara nezakonito izvezenih iz trećih zemalja na carinsko područje Unije, uz poseban naglasak na kulturnim dobrima iz trećih zemalja pogođenih oružanim sukobima, a osobito ako takva dobra izvoze terorističke ili druge zločinačke organizacije", stoji u nacrtu zakonodavne rezolucije Europskog parlamenta.