EKOLOŠKA KATASTROFA

Rat će zauvijek promijeniti ekosustav Ukrajine, nikad više neće biti ono što je bio prije

Prethodni sukobi ostavili su, prema istraživanju Srednjoazijsko-Kavkaskog instituta, 30 posto čečenskog teritorija kontaminirano

Nesagledive posljedice ratnih razaranja u Ukrajini

 Fadel Senna/AFP

Mogućnost nuklearne katastrofe u Ukrajini nije jedina opasnost kada govorimo o posljedicama koje će ruska invazija imati na okoliš Ukrajine i susjednih država.

Kada se u obzir uzmu sve veće emisije zbog vojnih aktivnosti, izlijevanje kemikalija i otrovni oblaci uzrokovani uništavanjem industrijskih postrojenja i skladišta goriva, kontaminacijom vode i tla teškim metalima i kemikalijama od bombi i oružja, pa čak i uništavanjem usjeva i divljih životinja - utjecaj rata bit će devastirajuć.

- Postoje područja u sjevernoj Francuskoj i Belgiji pogođena Prvim svjetskim ratom gdje još uvijek ne možete uzgajati biljke jer ima neeksplodiranih ubojnih sredstava u zemlji ili je pak tlo kontaminirano teškim metalima i ostacima kemijskog oružja. Dakle, šteta može trajati 100 godina. Kada jednom oštetite okoliš i uništite ekosustave, on se ne vraća na ono što je bio prije. Uvijek će biti degradirano. Drveće i trava mogli bi ponovno rasti, ali ekosustav koji se izgradio bit će, najčešće, drugačiji - kaže Doug Weir, direktor odjela za istraživanja i politike Opservatorija za sukobe i okoliš (CEOBS).

Opservatorij za sukobe i okoliš (CEOBS), neprofitna organizacija sa sjedištem u Velikoj Britaniji, pomno prati situaciju u Ukrajini i utjecaj ruske invazije na okoliš.

Istraživači su pokušavali procijeniti situaciju na terenu putem satelitskih slika i svjedočenja očevidaca, budući da je većina mrežnih postaja za praćenje uklonjena.

- Ono što nas najviše brine je ruska strategija bombardiranja urbanih područja koja imaju industrijska postrojenja blizu mjesta gdje ljudi žive, rade i gdje se djeca igraju – poručuju iz te organizacija za portal Euronews Green.

Tijekom napada 11. rujna na Svjetski trgovački centar u New Yorku formirao se atmosferski oblak koji je sadržavao mljeveni cement, staklena vlakna, azbest, olovo, policikličke aromatične ugljikovodike (PAH), poliklorirane bifenile (PCB) i poliklorirane furane i dioksine . Uništavanje cijelih gradova, bombardiranjem industrijskih lokacija diljem Ukrajine, moglo bi imati sličan utjecaj na kvalitetu zraka, ali u još većim razmjerima.

Posljedice rata u Ukrajini već su vidljive, budući da sukob traje u istočnim pokrajinama zemlje od 2014., prema nedavnom izvješću Akcije protiv oružanog nasilja, u ukrajinskom Donbasu mine su već ispustile metan i otrovne teške metale u lokalne bazene podzemnih voda.

Opkoljeni grad Mariupol, u kojem se trenutno vode teške borbe, također brine ekologe. U gradu se nalaze dvije velike željezare i čeličane, te više od 50 drugih industrijskih postrojenja, koja bi u slučaju oštećenja mogla nanijeti ozbiljnu štetu okolišu.

Pravi razmjer ekološke štete u Ukrajini tek treba vidjeti.

Prethodni sukobi, poput rata u Čečeniji, ostavili su, prema istraživanju Srednjoazijsko-Kavkaskog instituta, 30 posto čečenskog teritorija kontaminirano. Gotovo polovica poljoprivrednog zemljišta više nije obradiva zbog 20.000 tona naftnih onečišćujućih tvari koje su iscurile u zemlju od 1994. godine.

- Ali jednom kada oružje utihne, tada se obnavljanje okoliša pretvara u još veći izazov. Sanacija okoliša je vrlo skupa i često tehnički prilično izazovna, a mi smo otkrili da se često nakon sukoba ona ne provodi. Nema kapaciteta, novca ili sredstava za sanaciju okoliša - zaključio je Weir.

- Nikada više ne bismo smjeli žrtvovati ljudska prava za plin. Naglašavam kako nam ova kriza pokazuje kako je Europi potrebna bolja energetska infrastruktura - rekla je zastupnica u Europskom parlamentu, Iratxe García Pérez (Španjolska, S&D).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. prosinac 2022 10:56