Tvrtke koje najviše zagađuju okoliš imaju moralnu i zakonsku obvezu pozabaviti se štetnostima klimatskih promjena zbog svoje uloge u širenju dezinformacija, stoji u zaključku istrage koju su peticijom pokrenuli Filipinci koji su preživjeli tajfun Haiyan.

Stručnjaci kažu da bi dugo očekivano izvješće objavljeno u petak, u kojem se zaključuje da bi tvrtke za ugljen, naftu, rudarstvo i cement krive za "namjerno zataškavanje" znanstvenih istraživanja o klimi i da su time opstruirale napore prema globalnoj tranziciji na čistu energiju, moglo započeti trend tužbi radi klimatskih promjena..

Istraga filipinske komisije za ljudska prava počela je s radom prije sedam godina nakon peticije koju su potpisali preživjeli tajfuna Haiyan i članovi lokalnih nevladinih organizacija.

Rad Komisije oslanjao se na znanstvene, pravne i osobne iskaze i dokaze iz cijelog svijeta kako bi ispitao ulogu 47 tvrtki koje najviše zagađuju okoliš u klimatskoj krizi.

Tijekom saslušanja u Manili, Londonu i New Yorku, komisija je saslušala žrtve ekstremnih vremenskih nepogoda koji su izravno apelirali na tvrtke da poštuju njihova ljudska prava.

Zaključeno je da su tvrtke koje najviše zagađuju svijet moralno i pravno odgovorne za utjecaje klimatske krize jer su se upustile u namjerno zataškavanje znanstvenih istraživanja i tako opstruirale napore prema globalnom prijelazu na čistu energiju. Rečeno je da se i njihovi dioničari također mogu smatrati odgovornima zbog nastavka ulaganja u istraživanje nafte u "uglavnom špekulativne svrhe".

Komisija je pozvala vlade da postupno ukinu projekte fosilnih goriva, daju poticaje za obnovljivu energiju i osiguraju da poduzeća podliježu jakim zakonima o korporativnoj odgovornosti.

-Ovo izvješće je povijesno i postavlja čvrstu pravnu osnovu za tvrdnju da poslovne aktivnosti tvrtki za fosilna goriva i cement doprinose narušavanju ljudskih prava. Poruka je jasna: ovi korporativni velikani ne mogu nastaviti kršiti ljudska prava i stavljati profit ispred ljudi i planeta- zaključio je Yeb Saño, izvršni direktor Greenpeacea za jugoistočnu Aziju, koji je pomogao u podnošenju izvorne peticije.

Lani provedeno istraživanju Eurobarometra pokazalo je kako su prema mišljenju europskih građana klimatske promjene najveći globalni problem. Čak 93 posto ispitanika smatra da su klimatske promjene ozbiljan problem, a 78 posto kako je riječ o vrlo ozbiljnom problemu.

“Emisije i uklanjanje stakleničkih plinova koji se odnose na cijelu Uniju i uređeni su pravom Unije moraju biti uravnoteženi unutar Unije najkasnije do 2050., čime će se do te godine emisije smanjiti na nultu neto razinu, a Unija mora nastojati da nakon toga ostvari negativne emisije”, zacrtano je Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. (Europski zakon o klimi) čime je politička predanost iz Europskog zelenog plana postala pravno obvezujuća.