MIGRACIJA VRSTA

Ribe iz tropskih mora već su u Jadranu. Neke od njih uistinu su opasne i štetne za ekosustav

Kako se more zagrijava i postaje slanije, tako ribe iz tropa nalaze stanište na Mediteranu
Riba paun, ilustracija
 Daniel Carde/Zuma Press/Profimedia

Tamna mramornica (Siganus luridus) tropska je vrsta ribe, porijeklom iz Indijskog i Tihog oceana. Nakon što je 1869. otvoren Sueski kanal, ušla je na istočni Mediteran. Od tada se preselila na središnji Mediteran, gdje je pronašla obilje algi, svoju omiljenu hranu. Posljednjih godina riba se razmnožava u vodama oko Linosa na Siciliji, gdje proždire podvodnu vegetaciju. Istraživači su je pronašli oko francuske obale, a 2011. uhvaćena je i u Hrvatskoj, u mreži koče kod Mljeta.

No, tamna mramornica na Mediteran nije stigla sama. Među više od 70 tropskih riba koje su se nastanile na Mediteranu, spadaju riba paun (Pterois miles), srebrnopruga napuhača (Lagocephalus sceleratus) i plavotočkasta trumpetača (Fistularia commersonii). Srebrnopruga napuhača, primjerice, osim što je otrovna za jelo, također buši ribarske mreže kako bi se nahranila lignjama, sipama i drugim komercijalno vrijednim vrstama.

Kako se more zagrijava i postaje slanije zbog globalnog zagrijavanja koje izazivaju ljudi, ribe s tropskih geografskih širina nalaze stanište u području koje je, barem nominalno, umjereno, a ne tropsko.

"To se događa i u drugim dijelovima svijeta", kaže Fiona Tomas Nash, morska ekologinja s Mediteranskog instituta za napredne studije. "U Australiji, Japanu, Južnoj Africi vidite kako se ove tropske ribe šire u umjerena područja - i to je jasno povezano sa zagrijavanjem mora", dodaje.

Premda su ronioci oduševljeni ovim tropskim posjetiteljima, morski znanstvenici zabrinuti su zbog prijetnji koje te ribe predstavljaju bioraznolikosti, javnom zdravlju i ribarstvu.Tamne mramornice na primjer, jedu toliko da pretvaraju šume algi u neplodan otpad, uništavajući važna staništa za autohtone vrste.

Europski parlament je 15. siječnja 2020. donio Rezoluciju o europskom zelenom planu. U njoj podržava prijedlog Komisije o globalnom obvezujućem cilju zaštite i obnove biološke raznolikosti koji bi se trebao definirati na Konferenciji UN-a o biološkoj raznolikosti u listopadu 2020. Osim toga, potiče Komisiju da zelenom planu da i „plavu” dimenziju i da morska dimenzija bude u potpunosti integrirana kao ključni element zelenog plana te da se, među ostalim radnjama, izradi „akcijski plan za oceane i akvakulturu”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. travanj 2022 16:44