Građani i lokalne zajednice u sve većoj potrebi za dekarbonizacijom proizvodnje električne energije, demokratizacijom energetskog sektora i sve većim poticajima korištenju solarne energije na razini Europske unije i nacionalnoj razini. Povodom toga, ali i kako bi se do došlo do odgovora na slična pitanja vezana uz energetski sektor, u Zagrebu se tri dana održava Festival Dobre energije.
Festival Dobra energija zamišljen je i kao prilika za prvo upoznavanje s građanskom energijom, kao i mjesto za promišljanje rješenja za povećanje broja solarnih elektrana na našim krovovima, koje su dio plana za povećanje energetske neovisnosti Europske unije do 2030. godine. Upravo je poseban fokus festivala Dobra energija zato na prilikama za građansku energiju u svjetlu sve većih poticaja korištenju solarne energije na europskoj i nacionalnoj razini.
Sve je to u uvodnim riječima na samom otvaranju festivala objasnio Zoran Kordić, upravitelj Zelene energetske zadruge.
Siward Zomer, direktor Energie Samen, udruge koja okuplja nizozemske energetske zadruge i poljoprivrednike s vjetroelektranama, i tajnik Odbora europske federacije energetskih zadruga REScoop.eu. održao je pozivno izlaganje “Građanska energija u Europi – Nizozemska”.
Zomer je objasnio kako članove podržavaju nizom usluga kako bi bili sigurni da mogu graditi i proizvoditi vlastitu energiju Krajem prošle godine u njegovoj udruzi bilo je 667 energetskih zadruga, a u njihov rad je, kaže Zomer, bilo uključeno oko 112.000 građana.Danas više nije naglasak na rastu broja energetskih zadruga, i broju članova, napomenuo je Zomer, već su planovi usmjereni na razvoj njihove kvalitete, širenju poslovanja i diverzifikaciji projekata prema suncu, vjetru, grijanju, energetskoj učinkovitosti.
-Energetske zadruge se razvijaju u dinamične i učinkovite zadruge s više vlastitih projekata, članova i sudionika. Njima se sve više pripisuje društvena uloga u kojoj daju ideje i donose odluke o regionalnoj i lokalnoj energetskoj politici, tumačenju sudjelovanja i vlasništva nad lokalnim okolišem. Zadruge se organiziraju u regionalna, pokrajinska i nacionalna partnerstva- objasnio je Zomer.
Dirk Vansintjan, suosnivač i direktor REScoop.eu i Ecopower iz Belgije održao je predavanje pod nazivom 'Tranzicija prema demokratičnom energetskom sustavu: Prošlost, sadašnjost, budućnost'.
S obzirom na izazove s kojima se danas susrećemo , globalni prijelaz s fosilnih goriva i nuklearne energije na obnovljive izvore energije postao je nužan kako bi imali budućnost. Pristup energije temeljno je ljudsko pravo. Zato, vjerujemo da u proizvodnji i distribuciji energije građani i društva trebaju aktivno sudjelovati- kazao je Vansintjan.
Koncept energetska demokracije Vainsintjan vidi kao solidarnost između gradova i ruralnih područja , kao i između ekonomski ugroženih i dobrostojećih kućanstava. Primjer prosvjeda ' žutih prsluka ' u Francuskoj je ono što se događa, prema Vasintjanu, kada taj energetski plan nije dobro proveden, niti zamišljen. Belgijanac se zalaže i za model direktne demokracije za tržište energije kada se govori o cijenama energije, planiranju i smanjenju zagađenja.
-Misija REScoopa jest dati svakoj zajednici i njenim članovima šansu da igra aktivnu ulogu u proizvodnji, distribuciji, nabavi i menadžiranju energije. Glavni razlog zašto se pridružiti ili osnovati energetski projekt jest izgradnja sistema koji će usporiti klimatske promjene, smanjiti energetsko siromaštva i zadržati novac unutar zajednice- kazao je Belgijanac.
Upravo je zadržavanje novca u zajednici odgovor na to kako oko obnovljive energije ujediniti sve strane političkog spektra, tvrdi Vansintjan.
Kaže da je u Belgiji, jednom kada je objasnio kako ulaganjem u obnovljivu energiju učiniti da novac ostane u zajednici, umjesto da se primjerice uvozi plin iz Rusije, zaradio je potporu ekstremne ljevice, kao i desnice.
Vansintjan se također prisjetio kako je bio među prvima u Belgiji koji su uložili u obnovljivu energiju. Naime, riskirao je ulaganje vlastite novac ušteđevine u obnovljivu energiju od koje je koristi na kraju imala cijela njegova lokalna zajednicu, dok su drugi investitori u obnovljivu energiju ulagali radi poslovne koristi.
- Neki su se obogatili, ja nisam, no danas sam zbog tog ulaganja u zajednicu sretan čovjek. Nadam se da su i oni koji su se obogatili jednako sretni- zaključio je Belgijanac.
Inače, valja podsjetiti kako Europska unija želi postići klimatsku neutralnost do 2050.. Za ostvarenje tog cilja kroz europski zeleni plan EU potiče korištenje obnovljivih izvora energije. U lipnju 2021. godine Europski parlament i Vijeće donijeli su Europski zakon o klimi koji političku predanost o klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. mijenja u obvezujuću zadaću za EU i države članice.
