U nedjelju, 11. srpnja u 15 sati skokom u rijeke europski građani skrenut će pozornost javnosti na potrebu njihove zaštite i revitalizacije.

“Ovogodišnja manifestacija Big Jump posvećena je uklanjanju barijera iz europskih rijeka, a isti cilj dijeli i WWF, koji je u proteklih nekoliko godina uklonio na desetke barijera. Potaknut uspjesima u drugim zemljama, ali i činjenicom da se deseci tisuća takvih barijera nalazi i u rijekama Jugoistočne Europe, WWF Adria je pozvala općine i županije da se pridruže globalnom pokretu i zajedničkim snagama vratimo život u naše rijeke”, navedeno je u pozivu WWF Adrije.

Diljem Europe više od milijun različitih pregrada zaustavlja život u našim rijekama, a mnoge barijere na rijekama, kako poručuju iz WWF Adrije, više na služe svrsi, te je njihovo održavanje u potpunosti neisplativo.

- To mogu biti pregrade za potrebe ribnjaka ili obranu od poplava koje više nisu u funkciji, brane hidroelektrana koje više ne proizvode dovoljno struje ili su prestale sa radom, ali imaju značajan negativan utjecaj na prirodu, te sve druge barijere koje više ne obavljaju funkciju za koju su napravljene. Kao takve, one nerijetko predstavljaju i opasnost za sigurnost ljudi i njihovo zdravlje. Upravo u tim slučajevima, uklanjanje barijera učinkovita je mjera za smanjenje pritisaka na rijeke, a istovremeno ima veliki pozitivan učinak na sav živi svijet koji o njima ovisi, uključujući i ljude – istaknuli su iz ove organizacije za zaštitu prirode.

U priopćenju ističu i kako su prednosti uklanjanja barijera iz rijeka prepoznate i u Strategiji EU o bioraznolikosti do 2030. godine, gdje je kao jedan od ključnih ciljeva i obnova najmanje 25.000 km rijeka kroz uklanjanje barijera i revitalizaciju poplavnih područja.

Takav cilj, ističu u WWF Adriji, i ne iznenađuje s obzirom da je procijenjeno kako se u rijekama i potocima Europe nalazi preko milijun barijera, koje predstavljaju jednu od najvećih prijetnji za očuvanje biološke raznolikosti slatkovodnih ekosustava.

Iz WWF Adrije navode kako Hrvatska i druge zemlje regije još uvijek imaju očuvane rijeke koje podržavaju iznimnu bioraznolikost, ali i u njima su, naglašavaju, pritisci na rijeke veliki, kako zbog desetaka tisuća postojećih barijera, tako i zbog novih, čija gradnja se planira.

Stoga pozivaju sve razine vlasti, od općina do vlada, da se aktivno uključe i budu im partneri na uklanjanju starih i nefunkcionalnih barijera.

- Isto tako, pozivamo i sve građane koji se žele uključiti da nam šalju informacije o svim pregradama, kako većim tako i onim najmanjim, a koje presijecaju naše rijeke – priopćili su iz WWF Adrije.

Dodajmo kako je Europski parlament 9. lipnja 2021. usvojio “Strategiju EU-a za bioraznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote”, koja je temeljni dio Europskog zelenog plana.

Parlament “snažno ističe važnost potpune integracije ciljeva EU-a za obnovu prirode u druge povezane politike i strategije; ponavlja poziv da se utvrde obvezujući ciljevi za obnovu šuma, uključujući povećanje i obnovu povezanosti šuma; traži da se u plan za obnovu prirode uključi vraćanje najmanje 25.000 km rijeka u prirodno stanje vodotoka u EU-u i to uklanjanjem prepreka i obnovom poplavnih područja”.

Do gubitka bioraznolikosti dolazi prirodnim ili ljudskim djelovanjem. Parlament je naglasio kako se mjerama Strategije za bioraznolikost za 2030. mora na odgovarajući način obuhvatiti svih pet glavnih izravnih uzročnika promjena u prirodi: promjene u korištenju tla i mora, izravno iskorištavanje organizama, klimatske promjene, onečišćenje i invazivne strane vrste. Također je u rezoluciji EP-a naglašeno kako bi se također trebalo odgovoriti na dublje uzroke promjena, ili neizravne pokretače, kao što su neodrživi obrasci proizvodnje i potrošnje, dinamika stanovništva, trgovina, tehnološke inovacije i modeli upravljanja.