Na ovotjednoj plenarnoj sjednici Europski parlament će u srijedu predstaviti svoje stajalište o osam zakonskih prijedloga za postizanje klimatskih ciljeva EU-a. Riječ je o ključnim nacrtima zakona EU-a za borbu protiv klimatskih promjena u okviru paketa "Fit for 55" kako bi se emisije stakleničkih plinova smanjile najmanje za 55 posto do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. godine. Također njima se, kako je istaknuto u najavi Europskog parlamenta, nastoji smanjiti ovisnost o neodrživoj energiji, uz pružanje potpore građanima i tvrtkama u tranziciji na održivo gospodarstvo.

Zakonodavni prijedlozi pokrivaju promjene u sustavu trgovanja emisijama stakleničkih plinova u EU-u , uvođenje nove pristojbe za ugljik na uvezenu robu, standarde emisija za automobile i kombije, nove ciljeve za sektore korištenja zemljišta i šumarstva, promjene nacionalnih ciljeva za smanjenje emisija i uspostavljanje fonda za pomoć onima koji su pogođeni energetskim i mobilnim siromaštvom.

- Ovih osam tekstova su dio većeg klimatskog paketa koji je Komisija prezentirala u srpnju prošle godine. On je jedan od većih dijelova zelenog plana, koji je još veći jer mijenjamo više od 50 zakona. Ovaj dio, s osam tekstova, je najveći dio klimatskog zakonodavstva ikad izglasan na isti dan u povijesti Parlamenta – istaknuo je francuski europarlamentarac Pascal Canfin (Renew), predsjednik Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane na seminaru za medije koji je održan u Bruxellesu uoči plenarne sjednice Europskog parlamenta.

Cilj Europske unije je postići klimatsku neutralnost do 2050. godine, a u svim promjenama koje slijede na putu prema klimatskoj neutralnosti 2050. godine EU želi pravednu energetsku tranziciju. Kako bi podržala siromašnija kućanstva i mala poduzeća u ovoj tranziciji, Komisija je predložila stvaranje Socijalnog fonda za klimatsku politiku s proračunom od 72 milijarde eura za period od 2025. do 2032. godine.

Kako je navedeno u Komisijinom prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Socijalnog fonda za klimatsku politiku, povećanje klimatske ambicije Unije podrazumijeva i povećanje doprinosa svih sektora. U tu se svrhu kao dio revizije Direktive o ETS-u predlaže trgovanje emisijama za zgrade i cestovni promet. To bi trebalo, smatra Komisija, dati dodatan gospodarski poticaj za smanjenje izravne potrošnje fosilnih goriva i time pridonijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova. Uvođenje tržišne cijene ugljika u ta dva sektora zajedno s drugim mjerama trebalo bi srednjoročno do dugoročno smanjiti troškove za zgrade i cestovni promet te će pružiti nove mogućnosti za ulaganja i otvaranje radnih mjesta.

Međutim, povećanje cijene fosilnih goriva, kako je navedeno u tom dokumentu, imat će znatne društvene i distribucijske učinke koji bi mogli nerazmjerno utjecati na ranjiva kućanstva, mikropoduzeća i korisnike usluga prijevoza koji veći dio svojih dohodaka troše na energiju i prijevoz, a u određenim regijama nemaju pristup alternativnim, cjenovno pristupačnim rješenjima za mobilnost i prijevoz. Cilj je Fonda ublažiti cjenovni učinak određivanja novih cijena ugljika te državama članicama pružiti financijska sredstva za potporu njihovim politikama usmjerenima na socijalne učinke takvog trgovanja emisijama na ranjiva kućanstva, mikropoduzeća i korisnike usluga prijevoza.

Parlamentarni Odbor za okoliš i Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja izradili su prijedlog koji ima za cilj uspostaviti zajedničke definicije energetskog siromaštva i siromaštva u pogledu mobilnosti diljem EU-a.

Kako pojašnjavaju u Parlamentu, energetsko siromaštvo odnosi se na kućanstva koja nemaju pristup osnovnim energetskim uslugama koje omogućuju pristojan životni standard. Siromaštvo mobilnosti odnosi se na kućanstva koja imaju visoke troškove prijevoza ili ograničenu dostupnost pristupačnih načina prijevoza.

Parlament traži poseban fokus na izazove s kojima se suočavaju otoci, planinska područja i manje razvijena udaljena područja. Također će tražiti blokiranje pristupa fondu za države koje ne poštuju temeljna prava ili vladavinu prava.

Nadalje pojasnili su kako bi Socijalni fond za klimatsku politiku trebao financirati konkretne mjere za rješavanje problema energetskog i mobilnog siromaštva, kako kratkoročno tako i dugoročno. Među njima su smanjenje poreza i naknada za energiju ili pružanje drugih oblika izravne dohodovne potpore za rješavanje rastućih cijena cestovnog prijevoza i goriva za grijanje. To će se postupno ukinuti do kraja 2032. godine. Nadalje, uključuje i poticaje za obnovu zgrada i za prelazak na obnovljive izvore energije u zgradama, poticaje za prelazak s privatnog na javni prijevoz, dijeljenje automobila i biciklizam, te potporu razvoju tržišta rabljenih električnih vozila.

Sara Matthieu

Eric Vidal/European Union 2022 - Source: EP

Zastupnica Sara Matthieu (Zeleni/Europski slobodni savez), članica Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, izvjestiteljica u sjeni za Socijalni klimatski fond kaže kako u Parlamentu pokušavaju poboljšati prijedlog Komisije.

- Nama je bitno da fond bude namijenjen tim ranjivim kućanstvima, ranjivim korisnicima transporta i ranjivim mikropoduzećima, pogotovo onima koji su trenutno već u energetskom siromaštvu i siromaštv mobilnosti diljem EU-a. Prvi put ćemo imati i definiciju energetskog siromaštva u Europi, mislim da je to isto dobitak – kazala je Matthieu.

Naglasila je i važnost socijalnih planova za klimatsku politiku koje bi trebale razviti države članice kako bi utvrdile mjere i ulaganja koji će se financirati, njihove očekivane troškove te ključne etape i ciljne vrijednosti za njihovo postizanje.

- Države članice, navodim za primjer, mogu pomoći energetskoj obnovi, koja može podržati na primjer pristupačniji javni prijevoz ljudima. To bi bilo odlično za kraj energetskom siromaštvu i siromaštvu u pogledu mobilnosti – kazala je europarlamentarka na seminaru za medije.

U cilju zaštite građana od dodatnih troškova energije, Parlament želi da novi Sustav trgovanja emisijama (ETS) obuhvati samo komercijalni cestovni promet i zgrade. Privatni prijevoz i zgrade bit će dodani tek od 2029. i za to će biti potreban novi prijedlog Komisije.

-Vrlo je jasno da puno ljudi živi u kućama koje su slabo izolirane, i nemaju mogućnost da energetski obnove kuće, dok bogatijim kućanstvima nije problem financirati solarne panele itd. Mislimo da bi bile jako velike socijalne posljedice, a jako ograničene beneficije za dekarbonizaciju, tako možemo reći da je veliki rizik, a malena nagrada – objasnila je Matthieu.

Nakon što Parlament usvoji svoje stajalište, započet će pregovori s Vijećem o konačnom tekstu.